Brojna istraživanja već godinama upozoravaju da pretjerana konzumacija ultra-prerađene hrane povećava rizik od visokog krvnog pritiska, srčanog i moždanog udara, pa čak i prevremene smrti.

Ipak, mnogi koji svakodnevno posežu za gotovim sendvičima ili brzom hranom često nisu svjesni da njihov uobičajeni ručak možda nije najzdraviji izbor.

Zašto je ultra-prerađena hrana problematična?

Viktorija Tejlor, viša dijetetičarka iz British Heart Foundationa (BHF), istakla je podatak koji zabrinjava nutricioniste širom svijeta: "Više od polovine energije koju prosječna osoba unese tokom dana dolazi iz ultra-prerađene hrane."

Dodaje da to možda i nije iznenađujuće, jer su takve namirnice dostupne, praktične, ukusne i snažno reklamirane. Međutim, brojne studije pokazale su da njihova redovna konzumacija može imati ozbiljne posledice po zdravlje.

Ultra-prerađena hrana obično sadrži brojne aditive — konzervanse, emulgatore, zaslađivače, vještačke boje i arome koji joj produžavaju rok trajanja, ali je istovremeno čine nutritivno siromašnom i potencijalno štetnom.

Najproblematičniji nadjevi u sendvičima

Najčešći nadjevi, poput šunke, salame, kobasica ili topljenog sira, spadaju u kategoriju ultra-prerađenih proizvoda. Odlikuju se visokim sadržajem zasićenih masti, soli i često skrivenih šećera.

Nezdravi elementi ne nalaze se samo u nadjevu — i unaprijed upakovan hljeb, kao i neke biljne zamjene za meso i sir, takođe se svrstavaju u ultra-prerađene namirnice.

Kako napraviti zdraviji izbor?

Iako mnogi popularni sastojci nisu najzdraviji, u BHF-u naglašavaju da rešenje nije potpuno izbacivanje takve hrane, već pametniji izbor i umjerenost.

"Umjesto potpunog odricanja, važno je razmišljati o ravnoteži. U ishranu uključite minimalno prerađene namirnice, jedite voće i povrće uz obroke, birajte vodu umjesto slatkih napitaka i pokušajte bar nekoliko puta nedjeljno da kuvate kod kuće", savetuju iz organizacije.

Ističu i da nisu sve ultra-prerađene namirnice jednako loše:

"Ako već birate takvu hranu, odlučite se za opcije s većom nutritivnom vrijednošću — na primjer, integralni hljeb, žitarice ili pečeni pasulj — umjesto čipsa, slatkiša ili gotovih pica."

Čitanje deklaracija kao ključ zdravije ishrane

Nutricionisti preporučuju da se stekne navika čitanja deklaracija, jer se tako najlakše može prepozna i smanjiti unos hrane bogate šećerom, solju i zasićenim mastima.

Naizgled mali izbori, poput zdravijeg nadjeva u sendviču, dugoročno mogu značajno da doprinesu boljem zdravlju.