Naime, odrasli koji piju otprilike jedno alkoholno piće dnevno češće nakupljaju visceralnu mast, što je usko povezano s bolestima srca i tipom 2 dijabetesa. Istraživanje je utvrdilo da alkohol može imati značajan uticaj na to gdje se mast skladišti u tijelu, čak i kod osoba koje nisu prekomjerne težine.
Umjesto da samo doprinosi dodatnim kalorijama, redovno pijenje može potaknuti formiranje tzv. pivskog stomaka, bez obzira na ukupnu tjelesnu masu.
Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu International Journal of Obesity, analizirala je gotovo 6.000 odraslih osoba starosti od 25 do 75 godina uključenih u Oxford Biobank, veliku bazu podataka osmišljenu da široko odražava populaciju Velike Britanije. Učesnici su prijavili koliko alkohola sedmično popiju, izraženo u standardnim britanskim jedinicama, pri čemu jedna jedinica odgovara osam grama čistog alkohola.
Najmanje su pili oni koji su konzumirali do četiri jedinice sedmično, što je približno jednako dvjema čašama piva ili standardne čaše vina vina. Na drugom kraju skale bili su muškarci koji su pili između 17 i 98 jedinica sedmično te žene koje su konzumirale između 10 i 50 jedinica. U svakodnevnim okvirima, 17 jedinica sedmično odgovara otprilike šest čaša piva prosječne jačine ili čaša vina, odnosno otprilike jednom piću dnevno.
Umjesto da se oslanjaju na tjelesnu težinu ili opseg struka, istraživači su koristili detaljne skenove tijela kako bi vidjeli kako je mast raspoređena u organizmu. Ovi DEXA skenovi, koji predstavljaju vrstu rendgenskog snimanja, omogućavaju preciznu analizu osnovnih komponenti tijela: masnog tkiva, mišića i kostiju. Posebnu zabrinutost izaziva visceralna mast jer okružuje ključne organe poput jetre i gušterače, znatno je štetnija od mekše potkožne masti i usko je povezana sa srčanim oboljenjima i dijabetesom.
Rezultati skeniranja pokazali su da se s porastom unosa alkohola povećava i udio visceralne masti. Ova povezanost ostala je prisutna i nakon što su u analizu uključeni faktori kao što su dob, pušenje, fizička aktivnost, društveni status i ukupna tjelesna mast. Muškarci u grupi s najvećom potrošnjom alkohola imali su do 13,5 posto više visceralne masti od onih koji su pili najmanje, dok su žene u najvišoj grupi bilježile porast od 17 posto.
Standardne mjere poput opsega struka često nisu uspjele zabilježiti ove razlike, što znači da mnogi mogu izgledati zdravo, a ipak nositi skriveni rizik. Analiza je takođe pokazala da su, kako su ljudi dobijali na težini, oni koji su više pili imali veću vjerovatnoću da će nesrazmjerno više masti skladištiti oko unutrašnjih organa, što je obrazac povezan s višim stopama srčanih oboljenja i tipa 2 dijabetesa.
Ovi rezultati dolaze u neskladu s postojećim preporukama za konzumaciju alkohola. U Velikoj Britaniji, NHS savjetuje muškarcima i ženama da redovno ne piju više od 14 jedinica sedmično, idealno raspoređenih kroz nekoliko dana. U Sjedinjenim Američkim Državama, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti definiraju umjereno pijenje kao do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.
Međutim, novo istraživanje pokazuje da i pijenje na nivou tih preporuka može poticati nakupljanje metabolički štetne masti. Istraživači naglašavaju da studija ne može dokazati da alkohol direktno uzrokuje ovaj efekt, budući da su nivoi konzumacije bili samoprijavljeni, a analiza nije pratila ispitanike kroz duži vremenski period niti razlikovala vrste alkoholnih pića. Ipak, budući da je visceralna mast jedan od najsnažnijih prediktora bolesti srca i tipa 2 dijabetesa, rezultati otvaraju novo pitanje da li održavanje vitke linije zaista može neutralizirati skrivene rizike redovnog pijenja.
