Orašasti plodovi poput badema, oraha, lješnika ili indijskih oraščića su odličan primjer – bogati su zdravim masnoćama, proteinima i vlaknima, pa pomažu u održavanju sitosti i zdravlja srca.

Sjemenke, poput suncokretovih, bundeve ili lanenih, takođe imaju nutritivnu vrijednost i lako se mogu dodati u užinu ili jogurt.

Grickalice od cjelovitih žitarica, poput integralnih krekera, zobenih štanglica ili kokica pripremljenih bez previše masnoće i soli, pružaju složene ugljene hidrate i vlakna koja stabilizuju nivo šećera u krvi i daju energiju duže vrijeme.

Suvo voće bez dodatnog šećera, poput suhih šljiva, smokvi, urmi ili brusnica, odlična je prirodna alternativa čokoladi i bombonama – zadovoljava želju za slatkim, a istovremeno unosi vitamine, minerale i vlakna.

Takođe, grickalice sa niskim učešćem procesuiranih sastojaka, poput humusa sa svježim povrćem ili jogurta s voćem, mogu biti zdrava užina koja balansira proteine, ugljene hidrate i masti.

Ključ je birati proizvode koji su što prirodniji, sa minimalnim dodacima soli, šećera i zasićenih masti.

Uz takav izbor, grickalice ne moraju biti neprijatelj zdravlja – mogu biti praktičan i ukusan način da se dopuni energija između obroka i unesu vrijedni nutrijenti.