Naučnici sa Univerziteta Virginia Tech analizirali su efekte različitih grupa ultra-prerađene hrane (UPF) na kognitivno zdravlje i otkrili da su najštetniji upravoultra-prerađeno meso i zaslađeni napici. Redovna konzumacija ovih proizvoda povezana je s većim rizikom od razvoja kognitivnih poteškoća i bolesti poput Alchajmerove demencije.

Dvostruki udar na mozak: Meso i gazirana pića

Osobe iz istraživanja koje su svakodnevno konzumirale barem jednu dodatnu porciju ultra-prerađenog mesa imale su 17% veći rizik od kognitivnih problema.

Kod onih koji su pili zaslađene napitke poput gaziranih pića, ledenih čajeva ili voćnih sokova s dodatim šećerom, rizik je bio 6% veći.

Drugim riječima, kombinacija pice s mesom i čaše kole mogla bi biti pravi "udarac" za vaš mozak.

Nisu svi UPF jednako štetni

Ipak, ukupna količina konzumirane ultra-prerađene hrane nije bila direktno povezana s povećanim rizikom od kognitivnih oštećenja.

Ostale grupe UPF-a, poput namaza, slatkiša, grickalica, gotovih jela, kao i proizvoda od žitarica i mlijeka, nisu pokazale značajnu povezanost s padom kognitivnih funkcija.

Ipak, autori ističu da ishrana bogata UPF-om generalno nosi i druge zdravstvene rizike – poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, anksioznosti, depresije i povećane smrtnosti.

Šta možemo da uradimo?

Prema profesorki Brendi Dejvi, koautorki istraživanja i stručnjakinji za ishranu i fizičku aktivnost sa ovog univerziteta, ključ je u umjerenosti i ravnoteži.

"Postoje stvari koje možete promijeniti. Radi se o razumnom pristupu ishrani. Ne moramo se svega odreći, ali treba da budemo svjesni svojih izbora", ističe Dejvi.

Previše prerađene hrane na tanjiru

Podaci pokazuju koliko su takve namirnice rasprostranjene: oko 65% hrane i 38% pića koje američka domaćinstva kupuju spada u kategoriju ultra-prerađene hrane. Ovi proizvodi obično sadrže vještačke boje, arome i emulgatore – aditive koji se ne koriste u domaće pripremljenim obrocima.

Zabrinjavajuće je i to što i mlađe i starije generacije danas više od polovine dnevnih kalorija unose upravo iz UPF-a.

Iako je istraživanje sprovedeno u SAD-u, rezultati su relevantni i za Srbiju. Trendovi konzumacije ultra-prerađene hrane u našoj zemlji slični su onima na Zapadu, naročito u gradovima i među mlađom populacijom.

Rešenje se krije u kuvanju

Autori istraživanja, objavljenog u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, predlažu da bi kursevi kuvanja mogli da budu važna javnozdravstvena mjera – jer znanje o tome šta jesti i kako spremiti obrok ključno je za zdraviju ishranu.

"Jedno je pratiti određeni plan ishrane, a drugo imati vještine potrebne da ga zaista primjenjujete", ističe naučnik ovog univerziteta, Ben Kac.

Iako statistike o brzoj hrani mogu djelovati obeshrabrujuće, istraživači poručuju da postoji jednostavan i ostvariv način zaštite mozga – ograničite unos ultra-prerađenog mesa i zaslađenih napitaka, i što češće birajte svježu, neprerađenu hranu.