Među tim ranim simptomima multiple skleroze nalaze se umor, bol i anksioznost, koji često prolaze nezapaženo jer se ne povezuju odmah s ovom ozbiljnom bolešću, prenosi Daily Mail. Multipla skleroza je autoimuna bolest koja oštećuje mozak i kičmenu moždinu, a među uobičajenim simptomima su problemi s hodanjem, vidom, utrnulost i grčevi u mišićima.
Rani znakovi često se pogrešno tumače
Naučnici su analizirali zdravstvene podatke 12.000 osoba, prateći njihove posjete ljekarima tokom čak 25 godina prije pojave poznatih simptoma MS-a.
Rezultati pokazuju da su se već 15 godina prije dijagnoze češće javljali ljekarima zbog simptoma poput:
umora
bola
vrtoglavice
anksioznosti
depresije
Takođe su zabilježene češće posete psihijatrima 12 godina pre dijagnoze, a odlazak kod neurologa i oftalmologa zbog problema s vidom učestao je 8 do 9 godina ranije. Tri do pet godina prije dijagnoze primijećen je i veći broj odlazaka u hitnu pomoć i radiološke pretrage. Neposredno prije same dijagnoze, znatno se povećava broj specijalističkih pregleda.
"Nešto se definitivno događa puno ranije nego što smo dosad mislili", istakla je dr Marta Ruiz-Alguero, glavna autorka studije.
Profesorka neurologije dr Helen Tremlet upozorila je da ovi rani simptomi lako mogu da se zamijene s drugim bolestima. Međutim, vjeruje da njihovi nalazi mogu da pomognu u ranijem prepoznavanju bolesti i pravovremenom liječenju.
Šta je multipla skleroza?
Multipla skleroza jehronična i trenutno neizlečiva bolest koja oštećuje nervni sistem. Može da uzrokuje teške grčeve mišića, probleme s hodanjem, koordinacijom, govorom i gutanjem. Iako sama bolest ne uzrokuje smrt, može dovesti do komplikacija koje jesu opasne po život.
Neki podaci pokazuju da osobe s MS-om imaju do 75 odsto veći rizik da će umrijeti u mlađoj dobi. Najčešće se dijagnostikuje u dobi od 30 do 50 godina, ali prvi znakovi mogu da se jave i godinama prije.
Rano prepoznavanje može da uspori bolest
Stručnjaci još uvijek ne znaju tačan uzrok sve većeg broja oboljelih. Među mogućim faktorima spominju se virusne infekcije, manjak vitamina D, pušenje, gojaznost i stres. Iako lijek za MS ne postoji, rana dijagnoza omogućava početak terapije koja može da uspori napredovanje bolesti.
Vrsta liječenja zavisi od oblika bolesti:
Relapsno-remitentna - simptomi se mijenjuju s razdobljima poboljšanja
Sekundarno progresivna - simptomi se stalno pogoršavaju
Primarno progresivna - simptomi se pogoršavaju bez poboljšanja
Terapija može da uključuje imunomodulatorne ljekove, steroide, ljekove protiv bolova i grčeva, fizioterapiju te rehabilitaciju misaonih funkcija.
