Autori vjeruju da bi se ista metoda mogla primijeniti i na druge vrste raka.

Uspavane ćelije

U svojim studijama, naučnici sa Univerziteta u Pensilvaniji uspjeli su da identifikuju ljude koji su imali "uspavane" ćelije raka koje su ostale nakon preživljavanja raka. Takve uspavane ćelije se kriju i neaktivne su, međutim, ponekad nakon perioda mirovanja, koji može trajati godinama, mogu se aktivirati u različitim djelovima tijela i izazvati metastaze.

Vođe studije, Anđela DeMišel i Luis Čodoš iz Centra za rak Abramson i Medicinskog fakulteta Perelman, objavili su rezultate u prestižnom časopisu Nature Medicine prema kojima se takve ćelije mogu efikasno otkriti i liječiti ljekovima koji se već koriste za neke druge bolesti.

Rak se vraća u 30 odsto slučajeva

Iako su se stope preživljavanja raka dojke poboljšale zahvaljujući ranom otkrivanju i naprednim terapijama, problem recidiva - kada se bolest vrati nakon početnog liječenja - ostaje. Iskustvo pokazuje da se rak dojke vraća u oko 30 odsto slučajeva, što znači da mnoge pacijentkinje koje su ga preživjele i dalje žive u strahu.

Neke vrste tumora, kao što su HER2+ i trostruko negativni rak dojke, često se vraćaju u roku od nekoliko godina, dok tipovi pozitivni na estrogenske receptore (ER+) mogu ostati uspavani i ponovo se pojaviti tek decenijama kasnije. Do sada nije postojao način da se otkrije koje preživjele imaju uspavane ćelije raka i da se one liječe kako bi se spriječilo da izazovu recidiv agresivne bolesti.

Sprečavanje ponovnog pojavljivanja bolesti

Čodoš kaže da novo istraživanje pokazuje da faza uspavanja pruža priliku za intervenciju i iskorenjivanje uspavanih tumorskih ćelija prije nego što imaju šansu da se vrate kao agresivna, metastatska bolest.

"Iznenađujuće, otkrili smo da određeni ljekovi koji nisu efikasni protiv aktivnog, rastućeg raka mogu biti veoma efikasni protiv ovih 'uspavanih' ćelija. To nam govori da se biologija uspavanih tumorskih ćelija veoma razlikuje od biologije aktivnih ćelija raka", dodao je.

Koji su to ljekovi i kako djeluju?

Studija je otkrila da se dva postojeća lijeka, hidroksihlorokin (HCQ) i everolimus (EVE), koje je odobrila Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) za druge svrhe, mogu koristiti za uklanjanje minimalne rezidualne bolesti (MRD), odnosno uspavanih tumorskih ćelija, kod miševa, što dovodi do dužeg perioda bez povratka bolesti.

Ljekovi ciljaju autofagiju i mTOR signalni put. Autofagija je proces kojim ćelije razgrađuju i recikliraju sopstvene djelove, oštećene organele i proteine, kako bi preživjele stresne uslove.

mTOR (Mehanistička meta rapamicina) je signalni put za regulaciju rasta ćelija, metabolizma i proizvodnje proteina, koji može stimulisati rast ćelija kada je aktivan. Kada je inhibiran, stimuliše se autofagija - ćelije jedu same sebe.

U prekliničkim eksperimentima na miševima, istraživači su pokazali da ovi ljekovi mogu delovati tako što prekidaju proces koji omogućava ćelijama da ostanu uspavane. Kada su put autofagije i mTOR-signalizacija blokirani, uspavane ćelije ne mogu da održe stanje spavanja, proces je "prekinut" i one se uklanjaju prije nego što se probude i počnu da se razmnožavaju.

Šta ovo znači za pacijente?

U randomizovanom kliničkom ispitivanju pod nazivom CLEVER, naučnici su testirali uspavane ćelije u koštanoj srži 51 osobe koja je preživjela rak dojke. One kod kojih su ćelije otkrivene primale su HCQ, EVE ili kombinaciju ova dva lijeka. Nakon šest do 12 mjeseci, uspavane ćelije su nestale kod većine ispitanica.

Nakon prosječnog praćenja od 42 mjeseca, samo dvije učesnice u kliničkom ispitivanju su doživjele povratak bolesti (recidiv).

Život u strahu

Anđela DeMišel kaže da je strah od povratka raka nešto što proganja mnoge preživjele dugo nakon završetka liječenja.

"Naša studija pokazuje da sprečavanje recidiva praćenjem i ciljanjem uspavanih ćelija tumora nosi pravo obećanje", dodala je.

Kako funkcioniše otkriveni mehanizam?

Zamislite da nakon terapije u tijelu ostaju ćelije raka koje se ne dijele i ne rastu – one su poput "mrtve neprijateljske vojske". Nisu vidljive redovnim dijagnostičkim metodama kao što su skeniranje i mamogrami jer ne rastu i ne formiraju mase koje bi bile primjetne. Međutim, kada dobiju signal da su se uslovi okoline promijenili, takve ćelije se mogu probuditi i reaktivirati i početi da se dijele, šire i izazivaju metastaze.

Ljekovi koji deluju na uspavane ćelije to čine blokiranjem mehanizama koje ćelije koriste da bi se zaštitile. Kao što smo već pomenuli, najčešće je to autofagija, mehanizam u kojem ćelija koristi sopstveni materijal da bi "preživjela" u stanju uspavanja, ili mTOR signalni put koji im pomaže da održe ovo stanje uspavanja. Kada su ovi putevi blokirani, ćelije ne mogu ostati skrivene i "uspavane" i mogu biti uništene prije nego što se aktiviraju i postanu opasne.

Zašto je ovo važno?

Ovo istraživanje otvara mogućnost da mnoge osobe, nakon prvog liječenja raka dojke, mogu preskočiti fazu "čekanja i gledanja" i aktivno spriječiti ponovnu pojavu, čak i u slučajevima koji bi se inače dogodili decenijama kasnije.

Istraživači već pokreću veće studije, kao što su ABBY i PALAVY, kako bi potvrdili i proširili rezultate studije CLEVER.

Potencijalna primjena na druge vrste raka

Ako se nova strategija pokaže efikasnom, mogla bi biti promjena paradigme - umjesto liječenja recidiva kada se pojave, ljekari bi mogli preventivno da liječe uspavane ćelije kako bi sprečili da recidivi dostignu klinički značajan nivo. Ovo je posebno važno za ER+ karcinome dojke, ali bi moglo imati implikacije na druge vrste raka dojke i potencijalno na tehnologije liječenja uspavanih ćelija kod drugih vrsta raka.

Može biti prekretnica

Profesor Janoš Terzić, osnivač i šef Laboratorije za istraživanje raka na Katedri za imunologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta u Splitu, kaže da je riječ o istraživanju važnog aspekta liječenja malignih tumora, odnosno sprečavanja recidiva nakon početnog, uspješnog liječenja i remisije tumorske bolesti.

"Ako veće kliničke studije, koje istraživači već planiraju, ovo potvrde, ovo otkriće će donijeti prekretnicu u pristupu onkološkim bolestima", kaže Terzić.

"Treba naglasiti da su svi elementi osnovnog otkrića prvo pronađeni i testirani na miševima. Kod miševa je otkriven mehanizam kojim se štite uspavane tumorske ćelije, kao i način na koji se mogu uništiti. Kod miševa je utvrđeno koji su ljekovi efikasni, i u kojoj kombinaciji najbolje djeluju. Tek tada je isto potvrđeno i kod ljudi. Isto važi za skoro sva medicinska otkrića, drugim riječima, miševi su naši mali ljekari, na čemu treba da budemo veoma zahvalni", ističe splitski naučnik, koji i sam istražuje tumorske bolesti kod miševa.