Naime, stručnjaci pojašnjavaju da se materijalizam povezuje s manjim nivoom sreće, a ti obrasci nastaju već u djetinjstvu, oblikujući način na koji djeca uče zahvalnost, razumijevanje truda i osjećaj zadovoljstva.

Namjera roditelja je uvijek dobra, ali stručnjaci navode da pokloni počnu da imaju suprotne efekte od željenog. Psihoterapeut Shon Grover istakao je da roditelji koji djeci kupuju previše poklona često kasnije uoče pojedine probleme u ponašanju.

"Djeca koja tokom praznika pohlepno grabe poklone kasnije razviju negativne socijalne i emocionalne obrasce. Takva djeca u odraslom uzrastu češće upadaju u dugove i sklonija su kompulsivnoj kupovini. Kratki nalet sreće nestaje brzo, ali ostaje stalan osjećaj da im treba još", rekao je Grover za YourTango.

Takođe, trajno samopoštovanje se zasniva na identitetu, a ne na količini stvari koje dijete posjeduje.

"Ne postoji povezanost između materijalnih dobara i sreće ili samopouzdanja. Djeca koja imaju manje stvari, ali čvrste odnose sa roditeljima i vršnjacima postižu više rezultate na testovima samopoštovanja, imaju manje problema u ponašanju i pokazuju veću otpornost", kazao je psihoterapeut.

Pojašnjavaju stručnjaci

Kako se pokušaj djece da poprave raspoloženje roditelja može odraziti na njihove emocije

Stručnjaci navode da ljudi više cijene poklone koje daju drugima nego one koje kupuju za sebe.

"Oni koji daruju postižu i više rezultate na listama ličnog zadovoljstva. Djeca koja razvijaju velikodušnost stiču jači osjećaj povezanosti i više sreće, dok se kod djece fokusirane samo na primanje poklona češće razvija manjak empatije i egocentričnost", rekao je Grover.