Dojenje, pored zdravstvene i nutritivne važnosti, gradi jaku emotivnu vezu između majke i bebe, i iako je to prirodni proces, često je izazovan, saopšteno je iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Predstavili su projekat Školica dojenja iz Tivta, koji je dio prve faze Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu - ReLOaD-a, a svoje iskustvo sa pohađanjem radionica za trudnice i članove porodica podijelila je Jelena Slijepčević, iz Tivta, javnja MINA.

Iz UNDP-a kazali su da dojenje pruža djetetu najbolji mogući početak života i da od prvog sata bebinog života do druge godine štiti od zaraznih bolesti, neuhranjenosti i fizičke nerazvijenosti. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju da se dojenje započne u prvom satu od rođenja bebe i da beba doji prvih šest mjeseci života.

Istraživanje UNICEF-a „Ishrana novorođenčadi i male djece“ za Crnu Goru iz 2018. godine pokazuje da je jedno od petoro djece isključivo dojeno do šestog mjeseca života.

- Pored zdravstvene i nutritivne važnosti, dojenje gradi jaku emotivnu vezu između majke i bebe. Iako je ovo prirodni proces, često je izazovan, te je majkama potrebna podrška - kako u početnom informisanju, tako i tokom ovog procesa- kaže se u saopštenju.

Stijepčević, koja je majka dva mališana iz Tivta, od samog početka znala je da svojim bebama želi da podari najbolje.

- Stvar nije prepuštala slučaju i odlučila je da se na što bolji način informiše o svim dobrim i naučno potvrđenim praksama. Njena odluka da blizance doji uslijedila je nakon stručnih preporuka ljekara, ali i znanja stečenog tokom Školice dojenja- kaže se u saopštenju.

Iz UNDP-a su rekli da je školicu organizovala nevladina organizacija Centar za savjetovanje i lični razvoj u partnerstvu sa NVO Školica dojenja iz Tivta, uz podršku Opštine Tivat i Evropske unije kroz ReLOaD.

Školica je, kako su dodali, obuhvatila deset ciklusa radionica za trudnice i članove porodica od jula 2019. do maja prošle godine. Stijepčević je, kao jedan od glavnih izazova sa kojima se susreću trudnice, navela nedovoljnu osviješćenost društva o blagotvornim i hranljivim dejstvima majčinog mlijeka i poređenje sa tuđim iskustvima, što može znatno uticati na trudnice i dovesti do pogrešnih zaključaka.

Međutim, kako se navodi, svojom posvećenošću, ona je odlučila da stigme i mitove ostavi po strani i isprati majčinski instinkt. Značajnu ulogu imala je upravo Školica dojenja, koja je, prema riječima Stijepčević, uz propratnu literaturu bila neprocjenjiv izvor informacija, budući da joj je pružila sva neophodna uputstva i znanja o temama koje su esencijalne za svaku trudnicu i buduću dojilju, ali i partnere i porodicu.

Iz UNDP su kazali da takvi programi pružaju neophodnu podršku u izgradnji samopouzdanja budućih majki, uz poštovanje individualnih prilika i izbora dojilja. Pored toga, kako su dodali, omogućuju majkama da se povežu i podijele iskustava, ali služe i kao nepresušni izvor motivacije i podrške.

- Predavanja ginekologa, pedijatra, patronažne sestre i savjetnice u psihoterapiji su bila dio ovog programa i iako na prvi pogled nijesu izgledala neophodno, na kraju su se pokazala suštinski važnim kako bi se na što sveobuhvatniji način približila ova bitna tema- objasnila je Stijepčević.

Ona smatra da se putem takvih programa podiže svijest o važnosti dojenja i koristima kako za bebe, tako i za majke.