Tunel kroz Goricu definitivno se neće graditi, saopštio je Miljan Barović, sekretar za planiranje prostora i održivi razvoj odgovarajući na pitanje "Dana" da li donošenje odluke o proglašenju spomenika prirode park šuma Gorica u konačnom znači "ne" tunelu kroz Goricu.

Priča o gradnji ovog objekta, koji bi saobraćajno povezao Zagorič i centar, traje od 1978. godine kada je to rješenje predviđao konkurs za uređenje park šume kao prva faza u izradi DUP-a Mauzolej partizanu borcu.

– Taj tunel po Prostorno urbanističkom planu Glavnog grada ne egzistira kao plansko rješenje koje je validno, te nema nikakve priče oko tunela kroz Goricu – kazao je Barović na jučerašnjoj javnoj raspravi.

Barović je naveo da će moći da se rade saobraćajne veze sa Zagoričem u svim djelovima koji ne pripadaju drugoj i trećoj zoni brda.

– Recimo sama studija neće predstavljati prepreku za rekonstrukciju ulice od Vezirovog mosta prema Zagoriču ukoliko se ukaže potreba za tim – ističe Barović.

Proglašenjem Gorice Spomenikom prirode brdo će dobiti dvije zone zaštite i definisaće se granice i aktivnosti koje su moguće i zabranjene. Tako je u drugoj zoni zabranjena gradnja u značajnom dijelu Gorice, dok je u trećoj moguće postavljanje privremenih objekata, izgradnja pješačkih staza, ali ne stambenih i poslovnih objekata.

Barović objasnio je da će u odnosu na zonu park šume Gorica koja je definisana PUP-om zona zaštite biti uvećana za 10 hektara.

Botaničarka Danijela Stešević ukazuje da ako je ideja zaštititi Goricu u ovom obliku kakav ima to bi značilo da se šuma primorskih borova mora sačuvati.

– Ne možete na pragmentima koji su ogoljeli od požara saditi vrste na kojima tu nije mjesto. Ne možete od tog prostora praviti nešto drugo i ne možete unositi vrste koji nijesu elementi autohtone flore tog prostora. Ideja svih nas je da se prostor zaštiti. Prvo morate znati šta na Gorici postoji i kolika je biološka vrijednost toga. Sve vrste koje su na Gorici nijesu samo broj. Kažete da je u trećoj zoni dozvoljena gradnja. Bilo kakva intervencija bi narušila vrijednost područja – ističe Stešević.

Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode kaže da je 1995. godine brdo Gorica proglašno park-šumom, te da je tada propuštena prilika da se prirodnim granicama brdo trajno zaštiti.

– U prethodnih skoro tri decenije brdo je izgubilo desetine hektara zbog neadekvatne zaštite, neplanske i divlje gradnje, požara... Sugestija je da se definišu i opišu granice budućeg zaštićenog dobra i da se utvrdi režim zaštite u okviru predloženog zaštićenog područja kao i predlozi za definisanje zaštitnog pojasa. Predlažemo da se zbog bioloških vrijednosti, priorodne cjelovitosti brda i pejzažnih karakteristika granica režima zaštite trećeg stepena pomjeri do geografskih granica brdna na lokacijama sjeveroistočna zagorička padina, pojas na padini iznad vile Gorica i istočna padina iznad i u produžetku Atinske ulice – ističe Bojović.

On je istakao i da bi Glavni grad trebao da otkupi parcele koje su u privatnom vlasništvu kako tu ne bi "nicale" višespratnice, već bi se zaštitila Gorica.

Sugestije i primjedbe se mogu dostavljati do 18. septembra, a nakon što bude sačinjen izvještaj sa javne rasprave, dokument će biti upućen u skupštinsku proceduru.