Nakon reciklaže, kako je za "Dan" saopštio Aleksandar Božović, direktor Deponije, stakleni otpad se vraća u fabriku i koristi za novi proizvod. Božović navodi da se dugi niz godina odlagao u sanitarnim kadama. 

–Počeli smo da izvozimo otpadno staklo od svih ambalaža - auto stakala, stakala sa vrata i prozora i standarnih stakala, bez obzira na boju. Jedino ne izvozimo šoferšajbne jer ta stakla imaju foliju. Došli smo u situaciju da izvozimo svo otpadno staklo, a imajući u vidu da se ono do sada zatrpavalo u sanitarnim kadama, sada ćemo svo staklo koje prikupimo pripremiti i izvoziti za Bugarsku. Sa preduzećem Unitrejd eko iz Bugarske potpisali smo ugovor o saradnji gdje oni otkupljuju kompletno staklo koje smo prikupili – saopštio je Božović.

Božović dodaje da se Deponija obaveza i na količine.

–Unitrejd eko je preduzeće koje se bavi reciklažom svih vrsta materijala, ne samo stakla. Mi ćemo ove godine prikupiti između 1.000 i 1.500 tona stakla. Obišli smo pogone u Bugarskoj koji se bave reciklažom stakla i prisustvovali istovaru staklenog otpada koje je stiglo iz Podgorice. U ovom trenu na lageru imamo okvirno oko 300 tona otpadnog stakla i biće ga sve više, nadam se, uz podršku Glavnog grada, ali i Sekretarijata za finansije gdje će nam biti potrebna logistika da bi svo otpadno staklo završavamo na ispravan način. Crna Gora ima veliku količinu otpadnog stakla, zbog samog uticaja ljetnje turističke sezone, želimo da uključimo više opština, ali o tome će narednih dana pričati Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove – naveo je direktor Deponije.

Direktor Deponije navodi da u pogonima otpadno staklo prolazi kroz nekoliko faza.

– Postoji faza pretpranja, pranja, razdvajanja boja i nakon može da se vrati u ponovnu upotrebu. Staklo koje je bilo kod nas je neupotrebljivo, i kada se obradi postaje kao sitni pijasak. Kada su u pitanju benefiti preduzeća, mi staklo izvozimo do Sofije i plaćamo trasport. U svemu tome nama negdje ostane deset eura po toni. Što znači da ako natovarimo kamion od 25, 26 tona mi dođemo u situaciju da zaradimo 250 do 260 eura po kamionu. To će reći da ovaj posao nije profitabilan i ne donosi direktnu zaradu ali donosi inderektnu korist tako što nećemo zauzimati prostor u sanitarnim kadama i riješićemo dugoročne probleme koji su nam ostale u nasljeđu – naveo je Božović.