– Svakog 13. jula slavimo slobodu kao naš najuzvišeniji ideal, ponosni na 1878. godinu kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna država i 1941. godinu, kada je započeo opštenarodni ustanak protiv fašizma. Uz veliku zahvalnost našim precima, ostajemo posvećeni napretku i izgradnji boljeg društva zasnovanog na vladavini prava, solidarnosti i poštovanju različitosti, sa čvrstom vjerom da samo uz zajedničke napore možemo značajno uticati na budućnost naše države – rekla je gradonačelnica Injac.
Ona je poželjela građanima da ljubav prema domovini njeguju kroz brigu za zajednicu, posebno cijeneći prirodno bogatstvo zbog kojeg se možemo smatrati privilegovanim.
– Sigurna sam da, uprkos različitim uvjerenjima, možemo ostvariti zajednički cilj, a to je prosperitetna Crna Gora koja će na temeljima slavne istorije izgraditi sigurnu budućnost po mjeri svih nas – poručila je gradonačelnica Injac.
Čestitajući 13. jul, Borovonić Bojović je istakla da je to poseban datum jer ne samo zato što јe dvostruka svečanost koјom obilježavamo dan kada јe Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna država, i dan ustanka protiv okupatora u Drugom svјetskom ratu, već i zato što јe ovo јedinstveni praznik oko koјeg se okuplja ciјelo naše društvo bez obzira na nacionalnu, vјersku ili političku pripadnost.
– Na taј način 13. јul, kao simbol antifašizma i slobodarstva, postaјe istovremeno i simbol zaјedništva i sabornosti koјa nam јe danas nasušno potrebna – rekla je Borovinić Bojović.
Antifašizam i slobodarstvo su tradicija Crne Gore
Antifašistički duh građana Podgorice i Crne Gore, žrtve koje su dali u toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napretka građanske, multietničke i slobodarske Crne Gore, poručio je Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, kod Spomenika Partizanu borcu koji su posjetile i delegacije boračkih organizacija Podgorice, Danilovgrada, Tuzi i Zete, Udruženje vojnih penzionera i mladi SKOJ-a.
Radojević je naglasio da za Crnu Goru i građane 13. jul ima izuzetan značaj.
–Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla fašizma. Prve oslobodilačke puške čule su se na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Čevu, Bjelopavlićima a narednih dana u svim drugim mjestima u Crnoj Gori. Za nekoliko dana pod oružjem se našlo 32000 boraca koji su oslobodili cijelu Crnu Goru sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom.Ogromne su tekovine 13.jula, tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne događaje iz prošlosti našeg naroda. Veliki Francuski filozof-marksista Žan pol Sartr je za Trinaestojulski ustanak da je najvažniji događaj 1941.godine u porobljenoj Evropi. Četvorogodišnja borba nema premca u našoj slavnoj istoriji. Ovaj ustanak je ponikao iz bogatog duhovnog života naroda koji je vjekovima vodio borbu za slobodu a ona mu je bila vrhovno načelo za čije ostvarenje se nije žalio ni život - rekao je Radojević.
Trinaestojulski ustanak je donio socijalno-revolucionarne promjene sa jedne strane i ostvarenje nacionalne ravnopravnosti sa druge strane, rekao je Radojević.
- Ono što Trinaestojulskom ustanku daje posebno obilježje i čini ga fenomenom i istorijskom pojavom u toku Drugog svjetskog rata je njegov opštenarodni karakter. U ovoj godini kada obelježavamo ovaj veliki jubilej – 83. godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. Jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao "NE"! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokollebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore, boriće se svim svojim bićem na očuvanju i slijedjenju veličanstvene tekovine NOB-a, istovremeno boreći se za društvo socijalne pravde, zaključio
je Radojević.
Antifašistički duh građana Podgorice i Crne Gore, žrtve koje su dali u toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napredka građanske, multietničke i slobodarske Crne Gore, kazao je Radojević.
Simbol naše hraborsti i evropske budućnosti
Šef kluba odbornika PES-a Vasilije Čarapić položio je cvijeće na spomenik na Koniku, koji je posvećen borcima iz Podgorice i okoline koje su Italijani strijeljali 10. aprila 1942. godine.
- Prije 146 godina smo na Beerlinskom kongresu priznati kao tek 27. nezavisna država na sviejtu a na ovaj dan smo prije 83 godine ustali da branimo sebe od velike pošasti koja nas je zadesila. Ovaj dan je stoga simbol i naše državnosti i naše hrabrosti, a nadam se da će za svega par godina ovaj dan biti simbol i naše evropske budućnosti- rekao je Čarapić.
