
Ustavnom sudu je stigla inicijativa za preispitivanje odluke o osnivanju biznis zona, koju je prije dva dana uputila Olivera Injac, gradonačelnica Podgorice, potvrđeno je "Danu" iz ove pravosudne institucije. Odluka o osnivanju biznis zona donijeta je 2019, pa mijenjana 2020. godine, u vrijeme kada je Podgoricom rukovodio Ivan Vuković, a njome su predviđene olakšice za korisnike biznis zona - da 30 godina mogu plaćati godišnju zakupninu zemljišta po jedan cent po kvadratu, a da u slučaju da žele da kupe zemlju to mogu uraditi u 60 mjesečnih rata.
Da je podnijela inicijativu za preispitivanje ovog propisa Injac je saopštila prije dva dana.
– Poslala sam inicijativu Ustavnom sudu za preispitivanje odluke o dodjeli biznis zona u Glavnom gradu. Sva mišljenja koja smo obezbijedili idu u prilog tome da nije ispoštovan Zakon o državnoj imovini i to je prva stvar koju smo morali da uradimo. Nakon mišljenja Ustavnog suda, nakon pribavljenih pravnih mišljenja, krenućemo na preispitivanje odgovornosti donosilaca odluke iz prethodne vlasti koji su se odlučili za taj pristup. Takva jedna odluka proizvela je posledice zato što se prijavio jedan broj ljudi. Jedan od prvih konkursa je zatvoren, izabrani su oni sa kojima je planirano da se potpiše ugovor i sada je to već u jednoj fazi koja će nositi određeni teret za Glavni grad ukoliko se utvrdi da odluka nije bila u sklasu sa Ustavom i sa zakonima – saopštila je Injac.
Biznis zone bile su tema posebne sjednice gradskog parlamenta 30. novembra prošle godine kada je gradonačelnica Injac, odgovarajući na odborničko pitanje, saopštila da Specijalno državno tužilaštvo izviđa dokumentaciju prethodne gradske uprave vezanu za biznis zone.
–Važno je da se preispitaju javni pozivi raspisani na osnovu odluke o osnivanju biznis zona, donijete na osnovu Vladine Uredbe o biznis zonama zasnovanoj na odredbama Zakona o regionalnom razvoju. Odredbama ovog zakona nisu suspendovane odredbe Zakona o državnoj imovini, pa ukazujemo da postoje indicije o nepravilnostima – saopštila je tada Injac.
Ona je tada objasnila da se zemljište može smatrati dobrom od opšteg interesa pod pretpostavkom da ona spada u gradsko-građevinsko zemljište.
– S obzirom na to da se predmetnim javnim pozivom daju velike površine gradskog-građevinskog zemljišta u dugoročni zakup, tako se takvo raspolaganje može vršiti isključivo ukoliko je u javnom interesu, što se prethodno mora utvrditi odlukom Vlade, a to nije urađeno za prethodne pozive. Kako se radi o dugoročnim zakupu na period od 30 godina kojim se otuđuju imovinska prava na zemljištu u svojini Glavnog grada, shodno odredbi člana 34 Zakona o državnoj imovini, postoje indicije da se prije zaključenja ugovora po predmetnim javnim pozivima mora pribaviti prethodna saglasnost Vlade. Imajući u vidu da se faktički radi o besteretnom raspolaganju, mišljenja sam da navedena odredba nije suspendovana odredbom člana 39 Zakona o državnoj imovini – kazala je tada Injac.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar