Glavni grad nije počeo da primjenjuje odluku na osnovu koje su vlasnici bespravnih objekata, koji u zakonskom roku nijesu podnijeli zahtev za legalizaciju nelegalnih kuća, morali plaćati godišnju naknadu za korišćenje prostora za bespravne objekte jer od Uprave za katastar i državnu imovinu nijesu dobili podatke o broju "divljih" kuća. Odluka na osnovu koje su nelegalni graditelji od 1. januara bili u obavezi da plaćaju godišnju naknadu, lokalna samouprava je donijela početkom oktobra prošle godine.
Da od državnog organa nisu dobili tražene podatke, "Danu" je saopšteno iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kojim rukovodi Miljan Barović.
– Zajednica opština Crne Gore je ranije kroz inicijativu za izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ukazala na nedostatke zakona kada je u pitanju postupak legalizacije bespravnih objekata. Tada su dostavljeni predlozi koji podrazumijevaju pojednostavljenje postupaka, ali i stvaranje mogućnosti za uvođenje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, koja je od presudnog značaja za uspješnost postupka legalizacije. Očekivanje je da se kroz nova zakonska rješenja, u značajnom, unaprijedi kompletan postupak i stvore mogućnosti za legalizaciju značajno većeg broja objekata nego što je sada slučaj. Od dana usvajanja odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora, Sekretarijat se, više puta, aktima obraćao nadležnoj Upravi za katastar i državnu imovinu zahtjevima za dostavljanje neophodnih podataka, koji se odnose na evidenciju nelegalnih objekata u glavnom gradu, na koje, do današnjeg dana, nismo dobili odgovore – navode iz Sekretarijata.
Iz ovog organa uprave navode da su Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u više navrata, ukazali na probleme sa kojima se Glavni grad suočava pri prikupljanju podataka koji su neophodni za utvrđivanje liste bespravnih objekata i obračun ove naknade.
– Ovi akti su dostavljeni i prethodnoj i sadašnjoj upravi ministarstva i njima smo zatražili smjernice i uputstvo za postupanje pri evidenciji objekata koji bi bili obveznici plaćanja ove naknade. I iz ovoga je jasna namjera Glavnog grada da se stvore uslovi za sprovođenje zakonskih obaveza, ali uz obezbjeđenjenje svih neophodnih podataka kako bi se obezbijedila neselektivnost u primjeni ovih propisa. Za isto je neophodno uključivanje i saradnja i državnih i lokalnih organa, kako bi se stekli uslovi za primjenu ove odluke, kako u Podgorici tako i u drugim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori – navode iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata navode da je pretpostavka da je najveći broj nelegalno izgrađenih objekata procentualno zastupljeno u područjima Park šume Zagorič, dijela Malog i Veljeg brda, Kakaricke gore, ali i drugih prigradskih naselja individualnog stanovanja. Objašnjavaju i sa kakvim se problemom lokalne samouprave suočavaju u poslednjih pola godina.
– Lokalne samouprave se, poslednjih šest mjeseci, suočavaju i sa problemom nedostupnosti orto-foto snimka na portalu nadležnog ministarstva, zbog čega su novi postupci usporeni ili zaustavljeni. Kao što je poznato javnosti, jedan od preduslova koji mora objekat da ispuni da bi bio legalizovan, jeste da se nalazi na ovom snimku – poručuju iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.
