Državna izborna komisija juče je poslala rješenja o odbijenim prigovorima biračima koji su se žalili na regularnost izbora 23. oktobra. Od dana prijema rješenja, kako objašnjavaju iz DIK-a, počinje teći rok od 48 sati za dostavljanje izborne žalbe Ustavnom sudu. Državnoj izbornoj komisiji ukupno je dostavljeno 17 prigovora.
Kako Ustavni sud ne funkcioniše neizvjesno je proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora u Podgorici na kojima je glasalo 99. 553 birača.
– Šaljemo rješenja o odbijenim prigovorima. Nakon što strankama stignu rješenja imaju rok od 48 sati da Ustavnom sudu dostavlje izbornu žalbu – saopštio je Nikola Mugoša, predsjednik Državne izborne komisije.
Da je moguće prevazići situaciju zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda za „Dan“ objašnjava Blagota Mitrić, bivši predsjednik Ustavnog suda i profesor ustavnog prava, pozivajući se na praksu suda u Strazburu od prije 10,15 godina kada je, kako navodi, donijet stav da se ustavna žalba u crnogorskom sistemu smatra nedjelotvornom.
– Pošto Ustavnog suda nema najpravednije bi bilo da se građani nakon odluke Državne izborne komisije obraćaju sudu u Strazburu. Sud u Strazburu je prije 10 ili 15 godina proglasio ustavnu žalbu u crnogorskom pravnom sistemu kao pravno nedjelotvornu jer je imalo po 2.000 do 3.000 neriješenih žalbi. Tada je donijet stav da se ustavna žalba u crnogorskom sistemu smatra nedjelotvornom i da se građani mogu obraćati sudu u Strazburu odmah nakon konačne odluke nadležnog organa- U ovom slučaju to je Državna izborna komisija, koja po hitnom postupku rješava izborne sporove – navodi Blagota Mitrić.
U brojnim ranijim izbornim procesima NVO MANS je između ostalih podnosio ustavne žalbe koje su uvijek bile odbijane odnosno potvrđiavne su odluke DIK-a, a Mitrić navodi da se ta sudska praksa ne može primjenjivati u situaciji kada Ustavni sud ne postoji.
– Ne može se primjenjivati sudska praksa iz ranijeg perioda jer sudska praksa nije sud. Ona je izvor prava i može da služi recimo da imamo Ustavni sud, kao što ga nemamo, da ga uputi kako da presudi u sličnim situacijama. Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, a i po Ustavu, Ustavni sud je vrhovni arbitar u rješavanju izbornih sporova i to u vrlo kratkim rokovima. Imamo činjenicu da Ustavnog suda nema i ko zna kada će ga biti. Postoji ustavna odredba koja kaže da je u svim sporovima obezbijeđena dvostepenost. Kod izbornih sporova prvi stepen je prigovor opštinskoj izbornoj komisiji, u drugom stepenu se ide na Državnu izbornu komisiju. Ako i ona odbije prigovor onda se ide na Ustavni sud. Po efektivnom tumačenju, Ustavni sud dođe kao treći stepen nalik vanrednom pravnom sredstvu. Kada se sve to sabere ne može se čekati izbor Ustavnog suda da bi se riješili neki prigovori koji se odnose na trivijalne stvari. Kada govorimo o dvostepenosti postupka onda bi se mogla smatrati da je odluka DIK-a konačna pošto nemamo Ustavnog suda – naveo je Blagota Mitrić.
Da se sudska praksa iz prethodnog perioda Ustavnog suda ne može primjenjivati u ovom slučaju smatra i Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica NVO MANS.
– Nije problem samo u tome da li će prigovori biti prihvaćeni ili ne, nego je problem proceduralne prirode u smislu što Ustavni sud ne može čak ni da odlučuje o tome. Samim tim, ako nema odluke Ustavnog suda, ne mogu se proglasiti rezultati izbora. Ovdje je problem taj što su sve političke partije, sa punim znanjem od tome da se nisu dogovorile oko Ustavnog suda i da ga nisu odblokirali, prihvatili održavanje izbora. Sada mi dolazimo u situaciju da opštinska izborna komisija ne može da proglasi rezultate izbora jer je jedna marginalna politička partija pokrenula postupke. Očigledno je da je u pitanju pokušaj da se prolongira preuzimanje Podgorice od strane nove vlasti. Kako je bio problem u Ustavnom sudu, kao što jeste, onda nisu trebalo da izađu na te izbore. Svi su prihvatili da izađu na izbore bez Ustavnog suda - kaže Ćalović Marković.
Pozivati se na činjenicu za koju su svi znali prije nego što su uopšte ušli u izbornu trku kao razlog da se ne proglase rezultati predstavlja potez očajnika, kaže ona.
– Ova situacija može trajati sve dok političke partije budu željele da ona traje, dok god budu smatrale da im to donosi više koristi nego štete – navodi Ćalović Marković.
Pravnica Snežana Jonica navodi da ne postoji „zamjena“ za Ustavni sud.
– Konačni izborni rezultati za koje je propisano da moraju biti objavljeni najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja izbora ne mogu biti proglašeni do okončanja svih postupaka na osnovu podnijetih prigovora, što znači za one prigovore zbog kojih je podnijeta žalba Ustavnom sudu - dok Ustavni sud ne donese odluku po njima. Nemoguće je da odluka Ustavnog suda bude zamijenjena ranijom sudskom praksom u izbornom sporovim. O svakoj pojedinačnoj žalbi Ustavni sud mora donijeti odluku. Čak i kada su slučajevi potpuno istovjetni kao neki o kojima se ranije odlučivalo- sudska praksa iz tih predmeta može samo da se koristi prilikom pripreme odluke i odlučivanja Ustavnog suda, ali ne može da zamijeni odluku – navodi Jonica.
Ona navodi da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano da svaki birač, kandidat i podnosilac izborne liste ima pravo da podnese prigovor nadležnoj izbornoj komisiji zbog povrede biračkog prava u toku izbora.
–Ovim zakonom su precizno propisani i rokovi za podnosenje prigovora- prigovor opštinskoj izbornoj komisiji podnosi se u roku od 72 časa od časa kada je donešena odluka, odnosno izvršena radnja. Nadležna izborna komisija donosi rješenje u roku od 24 časa od časa prijema prigovora i dostavlja ga podnosiocu prigovora. Ako nadležna izborna komisija usvoji prigovor, poništiće tu odluku ili radnju. Ako nadležna izborna komisija po prigovoru ne donese rješenje u rokovima predviđenim ovim zakonom, smatraće se da je prigovor usvojen. Protiv rješenja opštinske izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se izjaviti prigovor Državnoj izbornoj komisiji. Protiv rješenja Državne izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se izjaviti žalba Ustavnom sudu Crne Gore. U slučajevima kada je izjavljena žalba Ustavnom sudu- postupak se smatra okončanim kada Ustavni sud odluci o žalbi – rekla je Snežana Jonica.
Državnoj izbornoj komisiji devet prigovora dostavila je Svetosavska srpska lista i svi su odbijeni. Preostalih osam prigovora dostavilo je sedam birača i Građanska inicijativa „21. maj“ i svi oni su prije dva dana odbijeni kao neosnovani.
