Rijeka Morača u Podgorici nizvodno od kolektora na Kruševcu promijenila ke boju zbog izlivanja otpadnih voda iz postrojenja za preradu otpadnih voda.

Pravi potok od fekalija izbija ispod postrojenja, a kako je rečeno za "Dan" iz Uprave za inspekcijske poslove inspektor za vode će najkraćem roku prkontrolisati izlivanja otpadnih voda i kolektora u Moraču.

– Inspektor za vode će u najskorijem roku izvršiti kontrolu i obavijestiti o činjeničnom stanju po završetku nadzora – kažu iz Uprave.

Ekolozi ističu da izlivanje otpadnih voda negativno utiče na rječni i povezane ekosisteme i nanosi trajnu štetu.

– Ovakve pojave u Glavnom gradu bi trebale da budu motiv svim institucijama i građanima da u vrh prioriteta postave rješavanje ovog životnog problema. Svjedoci smo da su lošim upravljanjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda postala nepoželjna kod građana, što je apsurd u 21. vijeku i ovakve pojave treba da nam budu upozorenje u kakvim uslovima živimo. Otpadne vode, naročito neprečišćene, negativno utiču na živi svijet u rijeci – navodi Aleksandar Perović, iz NVO Ozon.

Aleksandar Perović

Foto: Željko Šapurić

Predsjednik Odbora direktora u Vodovodu profesor Petar Živković kaže da je Morača zagađena toliko da se ne smiju ni ruke oprati niti se koristiti za zalivanje.

– Nekada sam pio vodu iz nje. Sadašnje i neke naredne generacije to neće moći. Otpadne vode su štetne i za Moraču, i za ljude i za floru i faunu. Zato postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda treba hitno da se radi. Postojeći kolektor ne može prečišćavati cijelu količinu, jer je ono predviđeno za 55.000 stanovnika, a sad ima 124.000 priključaka – kaže Živković.

Zelena boja Morače ovih dana narušena je izlivanjem otpadnih voda iz kolektora, te pozivam nadležne institucije da preispitaju rad kolektora i utvrde zašto je došlo do izlivanja, kaže Azra Vuković, iz NVO Grin houm.

– Nedopustivo je da ovakve aktivnosti prođu neprocesuirano s obzirom na značaj i vrijednost koju Morača ima. Otpadne vode su higijenski značajne zbog sadržaja štetnih i toksičnih materija koje mogu zagaditi zemljište, vodu i vazduh i ugroziti zdravlje ljudi. Otpadne vode sadrže povećane količine nitrata i fosfata što utiče na povećanu eutrofikaciju. Eutrofikacija podrazumijeva intezivno razmnožavanje planktona, najčešće algi. Sa intezivnim rastom planktona istovremeno se povećava i količina izumrlih jedinki algi koji podliježu procesu razgradnje. Za proces razgradnje neophodan je kiseonik. U slučaju da je količina rastvorenog kiseonika niska, može doći do pomora riba i rakova - navodi Vuković. 

Biolog iz KOD-a Vuk Iković ističe da kada fekalije dođu u vodu mijenjaju se biološki i hemijski uslovi.

– Pojedine vrste vodenih organizama kao što su ribe ili vodeni insekti napuštaju taj dio toka ili uginu, jer nemaju dovoljno kiseonika jer su ga potrošile bakterije.Nakon toga dolaze alge jer i one sada imaju dovoljno hrane u vodi. Alge doprinose dodatnom smanjenju kiseonika i povećanju temperature vode što još nikako ne prija životinjama.Znači dolaze alge i neke druge vrste, a odlaze pastrmke i riječni rakove – ističe Iković.

Iz Glavnog grada kažu da je svuda u svijetu praksa da se otpadne izlivaju u tekuće vode, no prethodno ih je poželjno prečistiti.

– Godinama unazad, ukazujemo na činjenicu da je kapacitet postrojenja nedovoljan, i krenuli smo u neophodne procedure za izgradnju novog. Uspjeli smo stvoriti pretpostavke za izgradnju potrojenja i počeli realizaciju. Sada trpimo opstrukcije Vlade. Zbog neodgovornog odnosa ministra Ratka Mitrovića, bila je dovedena u pitanje donacija EU od 23 miliona. Opstrukcija je nastavljena izjavama da je moguće mijenjati lokaciju postrojenja. To je poslužilo da se podgriju strasti mještana Botuna, koji na bazi predrasuda i nezadovoljstva KAP-om projektuju neraspoloženje prema postrojenju. Da je predložena lokacija najbolja potvrdila je i ministrova Komisija – kažu iz Glavnog grada.