Opština Golubovci subvencionisaće nabavku sjemena krompira za proizvođače koji će organizovati proizvodnju za potrebe buduće fabrike čipsa, dok besplatno sjeme neće dobiti oni koji sade ovu kulturu za prodaju trgovinskim lancima, na pijacama ili za izvoz. Kako su kazali iz Opštine kada je u pitanju proizvodnja merkantilnog krompira, pratiće stanje na tržištu i u slučaju potrebe za intervenisanjem, dodijeliće podršku za skladištenje krompira.

– Subvencije proizvođačima industrijskog krompira za proizvodnju čipsa dodijeliće se proizvođačima kroz program podsticajnih mjera za razvoj poljoprivrede Zete za 2022. godinu. Do sada je prijavljeno 11 proizvođača, a shodno planu otkupljivača predviđeno je zasnivanje zasada u Zeti na površini od 15 hektara. Zagarantovana otkupna cijena je 20 centi po kilogramu. Prema podacima koje smo dobili danas od otkupljivača, za potrebe Zete dodijeljeno je ukupno 16.875 kilograma sjemenskog kropmpira, što će pokriti površinu od 22,5 hektara. Zbog većeg interesovanja od planiranog, otkupljivač je povećao količine namijenjene za proizvođače Zete, tako da su svi zainteresovani dobili tražene količine. Proizvođači su prethodne sedmice preuzeli sjemenski krompir, a narednih dana će potpisati ugovor o saradnji sa otkupljivačem. Važno je da krompir bude neoštećen i bez znakova oboljenja, odnosno tržišno prihvatljiv i isključivo od industrijskih sorti koje je obezbijedio otkupljivač. Svaki promjer (kalibar) krtole krompira će biti prihvatljiv – navode iz Opštine.

Poljoprivrednici smatraju da je diskriminacija to što će besplatno sjeme dobiti samo oni koji će raditi za čipsaru. Kako navodi proizvođač Novica Klikovac svako može da odabere sa kim će da sarađuje, ali ne može se reći sa zvanične adrese - vi imate 16 hektara ili uzmite ili ostavite.

– Nije u redu da se stimulišu samo oni koji će raditi za čipsaru. Rekli su roda sa 15-16 hektara će otkupiti, ko će biti privilegovan da bude izabran i hoće li tu količinu podijeliti na tri, pet ili osam ljudi niko ne zna. Nisam se prijavio za to, jer mislim da mi ne bi ni moglo biti. Realno 16 hektara mogu i dva čovjeka da prozvedu. Vjerovatno će se znati broj proizvođača koji će to raditi. Malo se ljudi ovdje bavi poljoprivredom jer su destimulisani. Prije je pakovanje đubriva od 50 kilograma koštalo deset maraka. Danas se pakuje na 25 kilograma i košta 25 eura. Tu niko nije mrdnuo, ni Opština, ni država, a mogli su da pomognu proizvđačima. Tražio sam ranije da u subvencije uđu osnovna đubriva, folije i trake za navodnjavanje, jer mnogo koštaju. Pritom nemamo tržište. Ono postoji samo kada je neki artikal deficitaran – rekao je Novica Klikovac, poljoprivrednik.

Nataša Maraš smatra da bi svi proizvođači krompira trebalo da dobiju besplatno sjeme, a ne samo oni koji će raditi za čipsaru. To razdvajanje pri subvencionisanju ne vidi kao diskriminaciju poljoprivrednika.

– Oni koji proizvode za čipsaru će ga prodati za 20 centi, a ovi drugi možda i za 40 centi. Ipak, smatram da bi to sjeme trebalo dati svim proizvođačima, jer je skupo, pa neka ga posle oni prodaju ili za čipsaru ili nekome drugom. Mogli bi i da daju recimo 100 kilograma sjemena i obavezu poljoprivrednika da dio daje čipsari. Ili makar đubrivo da se subvencioniše. Nema više poljoprivrede u Zeti. U Bijelom Polju možda se pet kuća bavi poljoprivredom. Najveći problem je prodaja i otkup – kaže Maraš.

Odbornik DNP-a u SO Golubovci Vesko Rašović kaže da su već građani počeli da dobijaju sjeme krompira.

–Krompir koji se proizvodi za čips ima više suve materije, a kad je tako on je manje težine. Ako na 2.000 kvadrata konzumnog krompira rađa pet tona, ovoga ne može biti više od tri tone. Može neko zaraditi ko ima ogromne količine zemlje, ali na sitne parcele kao u Zeti tu zarade nema. Njemu će da rodi tri tona što je 600 eura, a za taj novac ide oranje, freziranje, nalivanje, vađenje krompira, tako da tu ekonomske logike nema. Nije mi jasno da stimulišu nešto tako. Razumijem čovjeka koji je ponudio tu cijenu jer mu je interes takav, ali ne razumijem da neko stimuliše najprostiji vid proizvodnje gdje zarade nema. Ako stimulišemo proizvođače onda treba sve jednako – navodi Rašović.