Postrojenje treba da se gradi na granici Dajbaba i Botuna.
Vukotić kaže da ne razumije zbog čega se i dalje zagovara spalionica kad postoje druge, savremenije tehnologije.
– Ako instalirate spalionicu i ne možete da kontrolišete PM 10 čestice i ostala zagađenja vi ste neke ljude doživotno osudili. Postoji tehnologija koja podrazumijeva da nema dimnjaka nego se sav proces odvija u zatvorenom prostoru, na temperaturi od 500 do 700 stepeni, u kome nema zagađenja. Svaki dimnjak, čak i onaj kućni, je ekološki problem, a vi cijelo vrijeme insistirate na spalionici. Evropa to više ne poznaje. Kažete da ste u Njemačkoj gledali takve uređaje, ali oni su napravljeni prije 15 godina. Tada je ta tehnologija važila. Zbog toga kažem da je važnija tehnologija od lokacije. Ako ne napravite zdravu tehnologiju gdje god bila nije dobro. Ovdje je uključena KFW banka koja daje pare i propisuje nam tehnilogiju koja je nedopustiva - kaže Vukotić.
Vukotić predlaže uređaj koji bi mogao da se montira na obali Morače, a može da se testira prije nego se kupi. Tvrdi da se koristi u Americi i Češkoj.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kaže da je poražavajuće za društvo da se niko od ekologa nije pojavio na javnoj raspravi.
– Nijesu se oglašavali ni iz Regionalnog vodovoda, a desi se da se zabode jedna lopata u Moraču ili Cijevnu i odmah se digne halabuka. O ovom problemu, koji pogađa na desetine hiljada građana niko se još živ čuo nije. Da li je ovaj elaborat predvidio kako će postrojenje uticati na na vodoizvorište? Pitam direktora Nišavića odakle mu pravo da kiljani u Zeti, Botunu, Dajbabama i gleda gdje je čiji put. Znate li da već dvije godine nemamo završeno razgraničenje, ni metar prevedenog zemljišta. Nudile su nam vaše kolege da pristanemo na to da gradite kolektor u Botunu, a da nam se prevede zemljište. Na to nijesmo htjeli da pristanemo ni tad, ni sad. Planirano je da se radi postrojenje pola KO Botuna i pola KO Dajbabe tako da je netačna konstatacija da je planirano da se radi u Podgorici. Graditi ga nećete - ističe Asanović.
Funkcioner Demokrata Luka Krstović pitao je šta kažu analize vazduha obavljene u širem rejonu predviđene lokacije za gradnju kolektora.
– Tu mislim na širi rejon u odnosu na predviđenu lokaciju, odnosno na analize vazduha u Zeti, Botunu i Podgorici. U dijelu elaborata nemate analizu vazduha u mjestu gdje ćete da radite spalionicu - kaže Krstović.
Boris Ćetković, mještanin Botuna, kazao je da svi koji su se prihvatili da rade ovaj projekat treba da snose odgovornost.
– Vi branite projekat i papire, a mi branimo porodice i živote. Ne krećite na Botun - poručio je Ćetković.
Botunjanin Milan Ćetković kaže da ne može da se priča o ovakvom postrojenju kao savršenom sistemu. On je kazao da nadležni mogu čitati iz papira što god žele, ali da se kolektor na ovoj lokaciji neće raditi. Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine, kazao je da samo sprovode proceduru poštujući zakon.
– Ovo što slušate je zakonska obaveza - istakao je Vlahović.
Slavko Vukčević iz Botuna pitao je direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića u je kakvom stanju sada kolektor kod Krivog mosta, i konstatovao da isto to čeka i Botunjane. Interesovalo ga je i šta je predviđeno u slučaju kvara, nedostatka rezervnih djelova...
– Šta će biti sa otpadnim vodama u slučaju kvara. Hoćete li ih sve ispustiti u Moraču? U fizibiliti studiji iz 2004. godine pisalo je da treba obezbijediti velika sredstva za hospitalizaciju stanovništva. Kako ćete prikupiti neprijatne mirise na otvorenom, posebno kada duva vjetar. I sada ispuštanjem fekalija u Moraču pravite ekološki genocid i krivično djelo - kaže Vukčević.
Natalija Blagojević, rukovodilac postojećeg postrojenja, kaže da je najveća misija neprijatnih mirisa u glavnoj šahti. Ona je objasnila da je rezervna oprema već ugrađena u postrojenje, kao što su pumpe, rešetke... Pojasnila je da bilo šta da se desi može da se isključi jedan dio opreme, a drugi da radi.
Mještanin Botuna Bojan Bašanović zamjerio je što na nijesu došli predstavnici obrađivača.
– Nijedna državna institucija vas nije podržala. U otpadnim vodama iz podgoričkog postrojenja utvrđeno je da ima antibiotika. Neka građani znaju kakvu ribu jedu. U elaboratu kažete da je postrojenje za 200.000 stanovnika, a Podgorica sada ima više od 180.000 - ističe Bašanović.
Branka Knežević, pomoćnik sekretara za planiranje prostora, ističe da je mnogo pogubnije spaljivanje guma, te da oni ovim postrojenjem ne planiraju da ispuštaju neprerađene vode. Ona navodi da je ovaj elaborat rađen na osnovu glavnog projekta i strožiji su kriterijumi nego što je u EU.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar