Komentarišući podatke da Crna Gora bilježi pad broja noćenja turista, on je kazao da se tu mora biti pažljiv jer postoje strukturni problem.
- Još 2022. i 2023. imamo strukturne probleme u brojkama, jer smo ruske državljane, koji trenutno žive ovdje, računali kao turiste. Onda smo poslije Rusa i Ukrajinaca, prošle godine tako računali i Turke. Prošle godine je došlo i do pada zbog toga što su Rusi, koji su prvi došli da žive ovdje, postali rezidenti i više nijesu turisti - rekao je Mulešković.
On smatra da Crna Gora ne bilježi drastičan pad broja turista, ali da je imala problem sa statistikom.
- Upravo zbog toga što smo imali veliki priliv ljudi koji su ovdje boravili zbog situacije u Rusiji i Ukrajini. Ono što jeste problematično, što imamo podatke, pa ljudi sad taj podatak o broju noćenja uzimaju kao drastičan pad - kazao je Mulešković.
On je dodao da je sada veoma teško izvesti tu računicu, jer se ne raspolaže egzaktnim brojevima, pa se ne zna da li je u pitanju stvarni pad noćenja ili dodatni.
Mulešković smatra da definitivno nije dobro to što se Crna Gora nije pripremila za sezonu.
- Da krenemo od plaža - i dalje ne znamo ko će biti vlasnici i kad će one biti spremne, a već smo ušli u jun, kad bi sve trebalo da bude gotovo - podsjetio je Mulešković.
On je upozorio da su se politikom povećanja poreza još povećale cijene.
- Ni prošle godine cijenovno nijesmo bili konkurencija u odnosu na druge zemlje, ove godine se očekuje još veći rast cijena. Mi nijesmo cjenovno konkurentni - poručio je Muleškovć.
Crna Gora, prema njegovim riječima, godinama ima veliki problem sa infrastrukturom.
- Radovi na glavnoj magistrali će u značajnoj mjeri da uspore turizm i praviće velike gužve, što će vjerovatno da utiče na neke turiste da ne dođu - kazao je Mulešković i dodao da poseban problem predstavlja i loša aviopovezanost u sezoni i van nje.
- Nijesmo ništa uradili ni kad je u pitanju aerodromska infrastruktura. Prošle godine, prve slike koje smo mogli da vidimo iz Crne Gore, bile su kolone automobila, kao i lokve na aerodromima kada je pala kiša. To nije dobro - rekao je Mulešković.
On smatra da Crnoj Gori u ovom trenutku nedostaje trateški pristup upravljanja turizmom, kao i da je taj sektor potpuno prepušten sebi.
- Nemamo strateško upravljanje, ni odlučivanje gdje želimo da idemo. Ono što imamo, kada pričamo o aviopovezanosti, je to što je Albanija uradila prethodne tri godine, čemu smo i mi doprinijeli. Zbog povećanja aerodromskih taksi više nemamo niskobudžetne avio-kompanije kod nas nego u Tirani. Oni su razvijali infrastrukturu i postali nam ozbiljan konkurent u turizmu. Do prije dvije godine nama je najveći konkurent bila Hrvatska, a sada cjenovno i po proizvodu imamo Albaniju koja nam preuzima tržište - saopštio je Mulešković.
Kada je u pitanju nedostatak radne snage u sektoru turizma, on je ukazao na kašnjenje zakonskih rješenja koja su se najavljivala u cilju spašavanja sezonu.
- Tako da se u svim segmentima kod donosioca odluka kasni. Nemamo taj strateški pristup da svi zajedno donose odluke. Čini mi se da nijesmo otvorili neka nova dodatna tržišta koja mogu da budu interesantna - naveo je Mulešković.
On je, komentarišući najavu uvođenja sedmočasovnog radnog vremena, upozorio da će to, laički, da poveća troškove 12,5 odsto, jer u tom slučaju ne postoji opcija da poslodavcu ne povećava troškove.
- Osim toga kome se još povećavaju troškovi – državi, a to je Klinički, EPCG, što će na kraju da plate privreda i građani - kazao je Mulešković.
On je upozorio i na veliku neproduktivnost radne snage, gdje Crna Gora kaska dva ili tri puta za prosjekom EU.
- U osam sati radnog vremena uključeno je pola sata pauze. Ako se u to uradi i sa sedmočasovnim radnim vremenom, onda bi se radilo šest i po sati - naveo je Mulešković.
On je dodao da je pitanje i kako će sektora turizma da nađu dodatnu radnu snagu kad već ima problem s tim.
- Mislim da je tu caka da se plaćaju prekovremeni sati. I za sve što se planira nemamo ni jednu ekonomsku analizu – ni mogućih posljedica, a ni dobrih strana predloženih rješenja - saopštio je Mulešković.
On je podsjetio i da se protivio uvođenju neradne nedjelje, jer je smatrao da je u pitaju diskriminacija.
- Zašto se, na primjer, nekim objektima koji nijesu marketi, dopušta da i oni budu marketi - pitao je Mulešković i poručio da su sedmočasovno radno vrijeme i neradna nedjelja populističke teme.
On je kazao da je sistemski problem kod neradne nedjelje što ne postoji kontrola, odnosno inspekcija koje će da uđe kod privatnika i provjeri da li zaposleni imaju slobodan dan.
- Sa fiskalizacijom zaposleni u trgovinama moraju da se uloguju da bi kucali. Znači Poreska uprava u svakom trenutku zna ko je kucao. Uđe se u program i podaci su tu i fino se pošalje kazna – taj radnik vam je tri nedjelje radio bez odmora, što je kazna pet hiljada eura - objasnio je Mulešković.
(CdM)