<p>Više puta čišćen, ali problem su namarni građani</p>

<p> </p>

<p> </p>

Više puta čišćen, ali problem su namarni građani / Željko Šapurić

(FOTO) Nikšićki Bedem kao zarobljeni brod u vremenu koji treba osloboditi

U kulama Bedema mogli bi se napraviti etnografski muzeji sa crnogorskom nošnjom i starim stvarima iz istorije Crne Gore koje su bile u upotrebi, da bi se vidjelo kako se nekada živjelo, kako su se ljudi odjevali i koje su stvari koristili svakodnevno, kao i one koje su koristili u borbi

Gradska tvrđava Bedem u Nikšiću jedno je od mjesta koje ima dugu istoriju i veliki značaj za ovaj grad. Bedem ima veliki turistički potencijal, odličan je za manifestacije i kada bi se obnovio imao bi sjajnu ljetnju pozornicu za pozorište, pjesničke večeri, folklorne nastupe, rokenrol koncerte i alternativnu muziku, smatra Turistički vodič Miljan Mijušković, iz Turističke organizacije Nikšić.

- U kulama Bedema bi se mogli napraviti enografski muzeji sa crnogorskom nošnjom i starim stvarima iz istorije Crne Gore koji su bili u upotrebi da bi se vidjelo kako se nekada živjelo, kako su se ljudi odjevali i koje su stvari koristili svakodnevno kao i one koje su koristili u borbi. U dijelu gdje je mala scena mogao bi se napraviti nacionalni restoran u kojem bi se služila naša tradivcionalna jela. Sa tog mjesta pogled na grad je fenomenalan, a tokom ljeta je prijatno tu boraviti s obzirom da se nalazi na uzvišenju - istakao je Mijušković.

On je kazao da je duže od deset godina Bedem mjesto na kojem se organizuje manifestacija Bedem fest koja će se organizovati i ove godine krajem avgusta. Prošle godine je na Bedemu prvi put organizovan novi festival Fort bluz rok fest koji će, prema riječima Mijuškovića, najverovatnije biti i ove godine organizovan.

Mijušković je istakao da je prije mjesec dana u Nikšić dolazio turski ataše kojem su zajedno sa gradonačelnikom Markom Kovačevićem prezentovali ovu zaostavštinu i da se nada se da će se zainteresovati i pomoći oko obnove Bedema.

- Trenutno je problem upravljanje, odnosno gazdovanje, jer je Bedem kulturno dobro i pod zaštitom je države. Opština Nikšić nema sve ingerencije nad njim da bi mogla da sama preuzme obnavljanje i rekonstrukciju, a nema ni kapaciteta za to jer je potrebno više miliona za jedan takav projekat. Mi smo prošle godine identifikovali u čijem je Bedem vlasništvu i na koji način bi mogli da nešto uradimo. Mnogo nas raduje što će se i ove godine održavati festivali na tvrđavi jer samim tim ona i dalje živi iako je u nezavidnom stanju. Nadamo se da ćemo ove godine kako na lokalnom tako i na državnom nivou napraviti sastanak na kojem ćemo utvrdti sledeće korake ka valorizaciji Bedema - kazao je Mijušković.

Razne kulture naše bogatstvo

Petar Šundić, jedan od organizatora Bedem festa za kaže da je Bedem temelj i prošlost Nikšića.

- Ove godine smo u susretu 14. godini od kada se organizuje Bedem festival a ujedno i jubilarne desetogodišnjice naše NVO „Pro Futuro“ koja se primarno bavi zaštitom, očuvanjem i promocijom valorizacije ove divne tvrđave. Bedem je temelj i prošlost Nikšića koji se kao grad razvijao od I vijeka, prema nekim istorijskim podacima. Na ovom mjestu postojale su razne kulture što je ujedno naše bogatstvo - istakao je Šundić.

On je kazao da je Bedem zarobljeni brod u vremenu koji treba osloboditi.

- Tvrđava treba da bude mjesto okupljanja i sabiranja sa nekim dugoročnim pogledom i uvjeren sam da će doći taj dan. Bedem fest je oživeo tvrđavu i vjeru da ovaj prostor može da bude turistički valorizovan. Najveći investitori današnjice su naši preci. Tvrđave daju posebnost svakom gradu. Kažu da je Bedem zarobljeni brod u vremenu a naš cilj je da ga oslobodimo zajedničkim snagama, da sjednemo zajedno na lokalnom i državnom nivou kako bi našli rješenje da je obnovimo ali prije svega da tvrđavu sačuvamo od daljeg ruiniranja - zaključio je Šundić i dodao da je najvažnije da se zajedno radi na ostvarivanju potencijala koje ima Bedem.

Gradska tvrđava je dugačka 214 metara i na svom sjevernom i južnom kraju ima dvije kule, dok njen najstariji dio zahvata sredinu. Iako je ova tvrđava sagrađena u IV vijeku, odolijeva vremenu.

- Bedem se vezuje za mjesto osnivanja Nikšića još u doba rimske imperije što svjedoči da je Nikšić kao grad i kao urbana cjelina formiran još u doba antike. Prvi njegov naziv je bio Anderba (rimski), pa Anagastum koji su po njihovom vođi nazvali Goti, a kasnije je tokom srednjeg vijeka to ime slovenizirano u Onogošt. Tvrđava je prvo nastala kao dvojno rimsko utvrđenje oko kojeg su se formirala naselja i to je mjesto na kojem se nalazi današnja nikšićka Stara varoš. Potom je tokom srednjeg vijeka u periodu od 200 godina Onogošt bio ljetnja rezidencija Nemanjića. Turci su srušili taj grad 1476. godine, ali se nisu odmah nastanili jer je tadašnje pleme Nikšića bilo veoma ratoborno i nisu im to dozvoljavali sve do početka XVIII vijeka kada su obnovili tvrđavu – kazao je Mijušković.

Osvijetliti, postaviti kamere, angažovati čuvara

Jedan od problema jeste otpad koji ostavljaju nemarni građani, zbog čega bi prema riječima Mijuškovića, ovo mjesto prvo potrebo osigurati prije početka radova.

- Bedem je do sada više puta je čišćen, ali problem su namarni građani koji dolaze i za sobom ostavljaju otpad. Bedem je potrebno najprije osvijetliti, postaviti kamere kao i čuvara da bi se počelo sa rekonstrukcijom - istakao je Mijušković.

On je istakao da je sadašnji izled tvrđave iz XVIII vijeka, iz turskog perioda, ali da je tvrđava napravljena na rimskim osnovama.

- Kada je kralj Nikola oslobodio Nikšić i kada je crnogorska i hercegovačka vojska ušla u grad, očevidac je bio čuveni arheolog ser Artur Evans koji je svojim istraživanjima dao veliki doprinos u oblasti arheologije. On je ostavio opis tadašnjeg Bedema riječima da po tim temeljima ne postoji ništa rimskije i da se moglo golim okom vidjeti da je Bedem nastao u doba Rima i da su osmanlije samo odradili nadogradnju ove tvrđave – kazao je Mijušković.