
Sanel Tiganj ima oko 80 pčelinjih društava, što ga je natjeralo da krene u posao mnogo ozbiljnije. Tiganj tvrdi da se od ovog posla može živjeti i zaraditi.
Posla u pčelarstvu ima tokom cijele godine. Ako se ne radi sa pčelama, onda se radi na repariranju i renoviranju košnica.
- Za nas posla ima preko cijele godine. Aktivna sezona počinje od marta i traje do septembra, kada se završavaju svi poslovi u vezi sa pčelama, ali i preko zime nema odmora. Tada spremamo remove, košnice, renoviramo, repariramo, sređujemo - priča naš sagovornik.
- Pčelarstvo mora da se voli, sa pčelama se živi - kaže on, i podsjećaju da je med prehrambena namirnica koja ne može da se pokvari, ima bogato hranljivo i antibakterijsko dejstvo, i s pravom se u narodu kaže da osim što hrani, med i od mnogih bolesti brani.
Tiganj je, pored pčelarstva, podjednako dobar i maslinar.
- Moje košnice su među stablima maslina u Kurilu i Podgrad. Stabla maslina uzimam u zakup po 200 korena. Radi moja porodica, a posebno mi pomaže supruga, ali i djeca. Poslednja berba nije bila dobra, ali se malo po malo ipak nabralo. Imali smo ulja za sezonu, malo za prodaju maslina i ulja, a malo sebi za zimnicu. Skoro sam svakog dana u maslinjaku sa pčelama, ali uspijem da obrađujem i drugi maslinjak u Kurilu - kaže on, naglašava da je sada u fazi rezidbe.
- Već sam počeo sa rezidbom u maslinjaku Kurilo. Sam radim rezidbu već dugo godina. Pratio sam rad jednog rezača koji je bio kod mene, i nije bio problem da naučim, mada se ne bih usudio da nekom drugom radim. Ali sebi završavam sve za svoje potrebe.
Kaže da ne može da dobije subvencije, jer nema zemlje na sebe. Za sada drugih subvencija nije imao.
- Zadnje godine nisu bile medne. Ja pravim jaka društva, pomažem ih da bi one kasnije pomogle mene. Nastojim da taj prosjek od osam kila po košnici izvadima. Često mi žena kaže "ti si oženjem pčelama a ne sa mnom i porodicom". To dovoljno govori koliko su moje obaveze u pčelinjaku. Da bi sve bilo kako treba ovih dana radim, iako je još uvijek hladno, na provjeri kako su pčele izašle iz zime. U ovom periodu pretežno ljudi sabiraju gubitke. Naravno, ko nije dobro zazimio nije ih izimio. Ja zaista nijedan gubitak nisam imao u ppčelinjaku. Sad se pčele kontrolišu za proljećne dane. Radi se kontrola koliko ima legla kako društvo počinje razvijati po izlasku iz zime, i polako kreće čišćenje podnjača od pogača, micanje loših ramova, sadnih osnova, topljenje voska, spremanje ramova za izvlačenje. Puno je to posla u ovom periodu godine, i u pitanju je zasigurno najveći obim posla vezan za pčelarstvo. Počinje i kovanje i spremanje ramova, što nam oduzima puno vremena, zatim dizfekcija svih ramova. Jednostavno se može reći da se pripremamo za predsezonu. Pčele pomalo izlaze jer su počele sa polenom, mada je još uvijek hladno, ali čim je unos polena, onda je pčela počela sa leglom, mladim pčelama, i to dobro.
On ističe da izbjegava pčelama da dodaje pogačice.
- Ove godine sam stavio tri pogačice, jer sam zadovoljan kvalitetom nekih. Posebno su u pitanju pogače obogaćene vitaminima. Imaju puno pivskog kvasca sa vitaminom B, tako da sam se iznedadio prijatno i da te pogače budu tako kvalitetne. Moje pčele su imale dovoljno meda da baš prezime. No, bolje je da jedu
pogaču nego med. Poznato je da pčela uvijek jede najlošiju hranu, a donosi najkvalitetniju. To što je kvalitetno ona čuva, a mi onda dođemo kao lopovi i to joj ukrademo. Između sirupa i meda pčela će poći na sirup, a med će ostaviti u saće - kaže on.