Braća Miloš i Predrag Rašović na porodičnom gazdinstvu u Ljajkovićima u Zeti ovih dana proljeća imaju posla na pretek, od sijanja rasada, pikiranja, preko čišćenja njiva od ostataka prethodne kulture, do freziranja i đubrenja. Prije kiše uspjeli su da posade krompir, bijeli i crni luk, crmnički luk, da posiju cveklu i bundeve, a uz to su postavljali i sisteme za navodnjavanje i malč- foliju.

-Put od sjemena do finalnog proizvoda je dug i pun izazova, brat i ja smo u tom poslu timski, tako da sve stignemo uz dogovor. Posijali smo rasad, imamo raznog povrća paradajza, paprika, patlidzana, blitve, salate, celera, peršuna, posijali smo i začinsko bilje, bosiljka... sve je u fazi rasta. A tu je i neizostavni tai-čili, (tajlandska ljuta papričica), ove godine imamo dvije vrste, a novo u ponudi su "Habanero roso" papričice za meraklije, kaže Predrag Rašović. Specijalnost "Gazdinstva Rašović" su i jagode, koje su posadili još u avgustu, od kada ih redovno navodnjavaju i brinu o njima, kako bi spremne dočekale zimu.

Od sijanja do nicanja - proklijalo sjeme bundeve

-Privatna arhiva

- Kad prezime, slijedi čišćenje jagoda od starog lišća, koje smo mi obavili početkom marta, pa navodnjavanje i đubrenje. Biljka je trenutno u fazi intezivnog rasta, a ima i po neki cvijet, možemo reći da joj jako prija toplota i ako nastave topli i sunčani dani, očekujemo prvu berbu krajem aprila- početkom maja, kaže Miloš Rašović.

Ove sezone nisu konkurisali za finansijsku podršku, jer su računali na najavljenu pomoć Ministarstva poljoprivrede gazdinstvima, ali, kažu, do sada nisu ništa dobili, niti znaju šta će od toga biti. Svjetska ekonomska kriza i njih pogađa, kao i sve proizvođače.

-Đubriva, supstrati i ostale stvari su veoma poskupili, a od njih zavisi cijena konačnog proizvoda. Pred nama je teška godina, kako za prizvođače, tako i za kupce, pa savjetujemo građane da podrže domaće proizvođače, jer bez domaće proizvodnje nema budućnosti, kažu braća Rašovići. Oni su uz podršku roditelja u proizvodnju krenuli 2010. godine, najprije sa jagodama, a zatim su postupno širili uzgoj povrća kako na otvorenom, tako i u plastenicima. Sopstvenim sredstvima razvili su proizvodnju na 2500 kvadratnih metara obradivog zemljišta i na 500 kvadrata plastenika. Njihovo povrće i voće, kao i rasadi, prepoznatljivi su i na kotorskoj pijaci, gdje se mogu vidjeti pijačnim danom, u subotu.