Izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa od skoro 260.000 kvadrata u Baru onemogućena je jer je odlukom o proglašenju zaštićenog područja Park prirode Katič u granice tog zaštićenog lokaliteta ušlo i 13 hektara zemljišta u vlasništvu investitora, na kojima je bilo planirano više sadržaja. Investitor je podnio i ustavnu inicijativu zbog odluke, a predstavnici kompanije, ministarstava ekologije, urbanizma i turizma i Agencije za zaštitu životne sredine i poslanici juče su na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore razgovarali o posledicama nerealizacije tog projekta i potencijalne arbitraže, ali i o situaciji koja bi nastala ukoliko se desi da Ustavni sud proglasi neustavom odluku o Katiču, odnosno o poništenju zaštite ovog lokaliteta.
Predstavnici firme Sonuba Montenegro, koji od države traže da odluka o zaštićenom području Katič bude izmijenjena, poručili su da su u tom slučaju spremni da povuku ustavnu inicijativu, ali i da odustanu od naknade štete koju, kako su kazali, svakodnevno trpe zbog nerealizacije ovog projekta.
Predstavnik investitora Aleksandar Ribok istakao je da su kroz projekat Maljevik skoro 75 miliona eura već stavili u ruke Crne Gore.
– Projekat je danas blokiran jer je 13 hektara našeg zemljišta uključeno u zaštićenu zonu zbog, kako svi navode, nenamjernog administrativnog previda. Manji nesporazum, ali sa velikim posledicama – rekao je Ribok.
On je naglasio da njihov cilj nije da idu na arbitražu i traže obeštećenje.
– Cilj nam je da izgradimo najnevjerovatniji projekat u Crnoj Gori. U slučaju da ovo izdignemo na međunarodni nivo i arbitražu, govorimo o šteti u stotinama miliona eura. To nije naš cilj. Odustaćemo od traženja obeštećenja ukoliko svi dogovorimo da dođemo do izmjene odluke o Katiču – naglasio je Ribok.
Predstavnica firme Sonuba Montenegro Snežana Pekić podsjetila je da su zemljište na kojem je planiran turistički kompeks kupili na međunarodnom tenderu i da je za njega plaćena kompletna komunalna taksa, dodajući da sve svoje obaveze uredno izmiruju, pa tako i zakup "Morskom dobru", kojem su dosad uplatili preko 2,5 miliona eura. Ona je naglasila da vode pregovore sa najluksuznijim hotelskim brendovima koje su spremni da dovedu u Bar.
Pravni zastupnik investitora, advokat Petar Stojanović, kazao je da je odluka o Katiču nezakonita iz više razloga, između ostalog i zbog toga što je zasnovana na netačnoj premisi da je zemljište na lokaciji Maljevik u potpunosti u državnoj svojini. On je naglasio da je investitor morao biti pisano obaviješten o namjeri da se donose studija za lokaciju Maljevik.
– Uprkos priznanju više ministarstava o ovim propustima i potrebi da se lokacija Maljevik u zanemarljivih 13 hektara, u odnosu na ukupnu površinu od 2.745 hektara, isključi iz zaštićene zone, odluka je i dalje na snazi. Ona je sada integrisana i u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, čime je zaustavljena dalja realizacija projekta i ozbiljno je narušena pravna sigurnost i povjerenje investitora – rekao je advokat Stojanović.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić smatra da vjerovatno ima prostora da se djeluje u smislu korekcija granica zaštićenog prostora jer je šteta koja prijeti Crnoj Gori, kako je upozorio, mnogo veća od koristi koju ona ima u ovom trenutku. On je naglasio da je pitanje za nekadašnje nosioce vlasti kakve su oni namjere imali od 2007. do 2021. godine, kada je ta odluka donošena.
Kontrolnom saslušanju nije prisustvovao ministar urbanizma Slaven Radunović, a državna sekretarka iz tog resora Milena Živanović kazala je da su u vezi sa projektom Maljevik ostala neriješena dva postupka eksproprijacije.
Predsjednik Odbora za ekologiju Dejan Đurović (NSD) konstatovao je da 15 godina od najave projekta Maljevik danas nemamo ništa, te da iz godine u godinu imamo situaciju da je taj projekat osporavan i zaobilažen ili da su tražene neke birokratske barijere čijim dejstvovanjem se zaustavljao početak radova.
Poslanik Momčilo Leković (Demokrate) ocijenio je da sva rukovodstva Opštine Bar u periodu od kupoprodaje zemljišta 2007. do danas nisu imali adekvatan odnos ni prema investitoru, ni prema opštinskom ili državnom interesu. On je ukazao da je problematičan način na koji je Opština Bar trošila novac dobijen od prodaje zemljišta na Maljeviku.
