Kako je za "Dan" kazala Bojana Ćirović, zaštitnik imovinskopravnih interesa Crne Gore (ZIPI), ako odluka Ustavnog suda ide u pravcu da je za taj pravni posao isključivo nadležan domaći sud, onda odluke arbitraže neće biti priznate u pravnom saobraćaju Crne Gore.
– Što se tiče uticaja ove odluke Ustavnog suda na postupak pred Arbitražnim sudom u Londonu, postavlja se pitanje da li će odluka tog suda, kakva god da bude, biti priznata od strane suda u Crnoj Gori – rekla je Ćirović.
Kako je dodala, sigurno je da je odluka Ustavnog suda obavezujući stav za sve nižestepene sudove kada je u pitanju ovaj pravni posao i svi sporovi koji su iz njega nastali ili će nastati.
– Zaštitnik je u postupcima priznavanja djelimičnih arbitražih odluka suda u Londonu upravo ukazivao na odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu i bio stava da je u konkretnom u pitanju isključiva nadležnost domaćih sudova, što su ukazivali i ostali učesnici u istom postupku, "Budvanska rivijera" i "Hoteli Sv. Stefan" – navela je Ćirović.
Sudeći po njenom odgovoru, zbog odluke Ustavnog suda ipak se ne očekuje otvaranje vrata Svetog Stefana i Miločera za goste narednog ljeta.
Ali, kako nam je saopšteno, ta odluka ipak može biti od uticaja na pregovore oko otvranja grada hotela između Adrijatik propertisa i Vlade Crne Gore.
Ćirović nema informaciju kada će arbitraža u Londonu donijeti odluku u sporu Adrijatik propertisa i države Crne Gore, u kojem firma grčkog biznismena Petrosa Statisa traži od naše zemlje 100 miliona eura odštete i izgubljenu dobit za preostali ugovoreni dio zakupa.
Da podsjetimo, završne riječi države Crne Gore i Adrijatik propertisa održane su polovinom prošle godine.
Dr Nikola Šaranović sa Fakulteta pravnih nauka Univerziteta "Donja Gorica" rekao je za "Dan" da odluka Ustavnog suda predstavlja ozbiljan pravni zaokret u ovom predmetu.
– Stajući na stanovište da se radi o sporu koji proizilazi iz zakupa nepokretnosti na teritoriji Crne Gore, za koji Zakon o međunarodnom privatnom pravu u članu 119 predviđa isključivu nadležnost crnogorskog suda, Ustavni sud je doveo u pitanje arbitrabilnost, tj. podobnost spora da bude riješen međunarodnom arbitražom – objašnjava Šaranović.
On je podsjetio da je Ustavni sud svojom odlukom vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje.
– Ukoliko se u ponovljenom postupku potvrdi isključiva nadležnost crnogorskog suda, Zakon o arbitraži u članu 52 predviđa da će sud odbiti priznanje i izvršenje arbitražne odluke, što je kao mogućnost predviđeno i članom 5 Konvencije Ujedinjenih nacija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. godine. U svakom slučaju, odlukom Ustavnog suda ojačana je pozicija Crne Gore u ovom sporu – istakao je Šaranović.
Primjenjujući na Crnu Goru riječi češkog sudije Jana Braunlija, koji je izdvojio mišljenje u predmetu između jednog investitora i Češke pred Međunarodnom investicionom arbitražom, on je poručio da Crna Gora nije trgovački entitet, već država koja je odgovorna za blagostanje svojih stanovnika.
