ASK je u odluci donijetoj 12. juna, a objavljenoj juče, utvrdila da je Vesna Kovačević tu promjenu u imovini morala da prijavi u roku od 30 dana.
Slučaj neprijavljenog stana Agenciji i Sudskom savjetu je prošle godine prijavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta je potom donijela odluku da za Kovačević, te sudije Sanju Čakanović i Zorana Radovića, koje je MANS takođe prijavio, podnese disciplinskom tužiocu predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
MANS je u prijavi podnijetoj u junu 2024. godine Sudskom savjetu predao dokumentaciju u kojoj su izrazili sumnju da su Kovačević, Čakanović i Radović propustili da prijave promjenu u svojoj imovini na pravno valjan način ili je nisu uopšte prijavljivali ASK. MANS je, koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, došao do dokumenata koji su pokazali da Kovačević nije u zakonskom roku prijavila da je njen sin, dok je još bio član domaćinstva, kupio stan vrijedan 116.000 eura.
Sudija Kovačević je u svom izjašnjenju navela da je sa suprugom kupila stan svom sinu R.K., kao i da tu nekretninu nije prijavila u roku od 30 dana od dana uvećanja imovine, smatrajući da ne predstavlja uvećanje imovine. Ona je navela da je smatrala da se radilo o promjeni oblika imovine, prodajom jedne nepokretnosti u vlasništvu njenog supruga koju je stekao nasljedstvom i kupovinom drugę uz podizanje stambenog kredita na njeno ime. Kazala je da je sve to samoinicijativno prijavila u redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini u martu 2020. godine.
– Imenovana je istakla da je članom 44 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije propisano da se postupci koji se odnose na utvrđivanje kršenja ovog zakona ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od 10 godina od dana učinjene povrede, odnosno pet godina od dana saznanja za povredu, te stoga smatra da je proteklo više od pet godina od kada je tu imovinu trebala da prijavi, imajući u vidu da je istu trebala prijaviti najkasnije do 22. avgusta 2019. godine, dok je prva procesna radnja u postupku izvršena 28. novembra 2024. slanjem dopisa za izjašnjenje od strane ASK-a. Dalje je istaknuto da nije imala namjeru da prikrije bilo kakvu imovinu, jer da je isto htjela ne bi je prijavljivala u 2020, kao i svih narednih godina. Na kraju je istakla da prijavljuje svu svoju imovinu i imovinu svojih članova, da ništa nije prikrivala, da nema namjeru da išta prikriva, kao i da je ista stečena na zakonit način – citirano je u odluci ASK.
U ASK, pak, smatraju, da je Kovačević kupovinom stambenog prostora udruženim sredstvima – podizanjem kredita i novcem od prodaje nekretnine, definitivno uvećala imovinu jer je u konkretnom slučaju član zajedničkog domaćinstva postao vlasnik nekretnine.
– Ističemo da se imovina mora posmatrati i tretirati kao faktičko vlasništvo, bez obzira na izvor finansiranja, odnosno da li je ista kupljena iz kreditnog zaduženja ili sredstava koje javni funkcioner posjeduje, jer sam zakon u ovom dijelu ne propisuje na koji način je imovina stečena, odnosno nad istom je stečeno pravo svojine upisom u katastar nepokretnosti i na taj način je došlo do uvećanja iste, pa je u konkretnom slučaju postojala obaveza javne funkcionerke da navedeno uvećanje imenovine prijavi Agenciji za sprečavanje korupcije u zakonskom roku – smatraju u ASK.
ASK je odbacila navode o zastarjelosti pokretanja postupka u ovom slučaju, cijeneći da se kao jedini momenat saznanja može uzeti datum sopstvenih provjera koje vrši Agencija, odnosno izvršene kontrole od strane nadležnog odsjeka, kada je utvrđeno da je prekršen Zakon o sprečavanju korupcije.
– U skladu sa prethodno navedenim, nadležni odsjek je započeo kontrolu 6. juna 2024. godine i ista je završena 2. jula 2024. godine, te stoga kao momenat saznanja za kršenje zakonske odredbe moramo uzeti 6. jun 2024. To u krajnjem podrazumijeva da je znajući da je imenovana morala do 22. avgusta 2019. prijaviti uvećanje imovine, dok je kontrola izvršena, odnosno započeta 6. juna 2024. podrazumijeva da je navedeni rok isticao 22. avgusta 2024, te stoga ne možemo u konkretnom slučaju govoriti o zastarjelosti pokretanja postupka u ovoj upravnoj stvari – smatraju u ASK.
