<p>Sa jučerašnje rasprave u Podgorici</p>

Sa jučerašnje rasprave u Podgorici / - IVAN PETROVIC-IPE

Auto-put bi uništio dio Crne Gore?

Predstavnik NVO Udruženje za razvoj Pipera Dragutin Vučinić kazao je da će biti uništen prelijepi kraj kojem je srce Duklja ako se auto-put sprovede obodima brda kako predviđa plan

Problem izgradnje saobraćajnice kroz Bokokotorski zaliv, bez ugrožavanja Unesko statusa, mogao bi biti riješen podvodnim tunelom, predlog je koji se čuo tokom jučerašnje rasprave o Nacrtu prostornog plana Crne Gore (PPCG), koja je održana u Podgorici, a tokom diskusije je ocijenjeno i da bi gradnja auto-puta, na način koji je predložen ovim strateškim dokumentom mogla unišiti dio Crne Gore čije je srce Duklja.

Mišljenje da pitanje gradnje saobraćajnice kroz Boku treba riješiti po ugledu na zemlje poput Holadnije, Norveške i Turske iznio je učesnik javne rasprave Nikola Čađenović, koji je kazao da je ministarstvu prije godinu dana dostavio primjedbe na izgradnju saobraćajnice preko zaliva, ali i idejno rješenje strane konsultantske kuće kako bi se taj problem mogao riješiti, ali odgovor nije dobio. Smatra da bi se problem saobraćajnice kroz Boku riješio podvodnim tunelima, navodeći da planeri svuda u svijetu zadnjih 30 godina imaju problem sa već izgrađenim objektima, a stvari rješavaju tako što infrastrukturu stavljaju ispod zemlje.

Čađenović je kazao da su Kotor, Tivat i Herceg Novi faktički po površini naselje jednog grada, a da mi 30 godina raspravljamo kako da se riješi pitanje saobraćajnice a da se ne ugrozi Unesko status.

– Treba da pravimo rolerkoster do vrha brda, 300–400 metara, pa da pravimo dva pilona visine 170 metara, da bismo saobraćaj sa kote nula digli na kotu 200, a već postoji rješenje da se jednostavno ubaci ispod zemlje. To što mi nemamo znanje ne znači da ga i drugi nemaju. Pogledajte šta je već urađeno u svijetu – rekao jeČađenović, navodeći primjere zemalja koje su izgradile podzemne i podvodne tunele.

Ministar očekivao veće interesovanje

Ministar prostornog planiranja Janko Odović apostrofirao je važnost ovog dokumenta za svakog građanina jer se njime regulišu sva društvena dešavanja i usmjeravanja do 2040. godine. On je očekivao veće prisustvo građana i smatra da mali broj učesnika rasprave o Nacrtu PPCG govori da oni nisu upoznati o kako važnom dokumentu se radi. Veći broj učesnika u raspravi očekivao je i Dejan Đurović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore. On je kazao da iz PPCG treba da izađe pretpostavka kakva će biti privreda Crne Gore, da se neće bazirati na turizmu kao sad, jer strategija razvoja ne može biti samo na jednoj privrednoj grani.

Profesorica Biljana Ivanović, članica stručnog tima za izradu plana, odgovorila je da bi takav tunel ispod Boke bio dugačak preko 20 kilometara. Ona smatra da ta opcija nije izvodljiva iz više razloga, a sama protivpožarna zaštita koštala bi koliko i izgradnja tog objekta.

U toku javne rasprave, rukovodilac izrade Nacrta PPCG Svetlana Jovanović kazala je da država 30 godina ne zna kako da pređe Boku a da ne ugrozi Unesko status, te da su i oni dobili taj vruć krompir.

Predstavnik NVO Udruženje za razvoj Pipera Dragutin Vučinić kazao je da će biti uništen prelijepi kraj kojem je srce Duklja ako se auto-put sprovede obodima brda kako predviđa plan. On je kazao da dva kilometra dalje, s druge strane brda, postoji prirodni pravac za gradnju auto-puta i smatra da je to bolja opcija.

Jedna učesnica javne rasprave pitala je da li je za nastavak auto-puta koji ide od petlje Smokovac do Farmaka urađen idejni projekat, dodajući da sam auto-put za okolno stanovništvo nije benefit i da ne mogu da valorizuju svoju imovinu. Odgovoreno joj je da idejni projekat još nije završen, da je za auto-put rađen poseban detaljni plan, a da je apel PPCG da se nakon određivanja koridora u kratkom roku urade idejna rješenja za saobraćajnice.

Mještanke Cijevne Tatjana Torbica i Nataša Golubović na raspravi su ukazale na problem koji u naselju koje ima 260 kuća, na obali rijeke, stvaraju asfaltne baze. Torbica je kazala da je njihov kumulativni rad zastrašujući, da se može govoriti o ekocidu, te da se otpadne vode ispuštaju direktno u Cijevnu. Pitala je da li se Nacrtom PPCG predviđa industrijska zona u toj oblasti. Jovanović je kazala da oni, na nivou PPCG, mogu da daju opštu smjernicu, ograničenje da se to više ne dešava i da se sanira postojeći problem, objašnjavajući da je na nižem planu potrebno bliže definisati namjenu.

Fokus na boljoj povezanosti sjevera

Jovanović je kazala da PPCG definiše dugoročnu politiku, navodeći da je cilj da se uskladimo sa standardima Evropske unije (EU), ali i da se vratimo na prostorne prakse koje je Crna Gora nekada imala.

– Sjeverni razvojni pravac je naglašen i tu smo predložili brzu saobraćajnicu. Želimo da sjeverne opštine bolje konektujemo, posebno Pljevlja. Primorski region je prostorno skučen, ima izražene saobraćajne probleme koje treba riješiti i imamo puno problema za određivanje saobraćajnog koridora – ukazala je Jovanović.

Ona je naglasila da je važno da se u svakoj opštini podstiče razvoj kroz sadržaje u lokalnim centrima.

– Ako se nešto ne preduzme, može se desiti da se veliki broj naselja ugasi, da ostane bez stanovnika – upozorila je Jovanović.

Ekolog Vuk Iković upitao je da li plan može dati odgovore na pitanja gdje će biti izvršena urbana sanacija i gdje će biti uveden monitorijum na gradnju.

– Može li se dati preporuka šta je neophodno uraditi da bi zaživjele drvoprerada i prehrambena industrija. Da li ovim dokumentom možete dati predlog da se zabrani izvoz drvne mase – pitao je Iković.

Jovanović je odgovorila da se ne mogu mikrolokacijski spustiti na svaki problem, ali da će se strateški odrediti. Kazala je da su dvije trećine Crne Gore pod zaštitom, pa se mora praviti kompromis i nešto se mora žrtvovati, "ali da to odgovorno radimo".

– Sve što je nelegalno treba riješiti. Nešto je rađeno za profit, nešto je nužni smještaj. Mi ovdje dajemo pravila, a opštine neka po tome rješavaju svoje probleme. Možemo dogovoriti da opštine definišu nelegalne zone, da imaju kartirano gdje su – kazala je Jovanović.

Javnoj raspravi o Nacrtu PPCG prisustvovalo je nekoliko desetina građana.