On se u inicijativi pozvao na više pravnih akata, a zatražio je da se utvrdi da li je došlo do povrede konkurencije u apotekarskoj djelatnosti.
Iz Agencije za zaštitu konkrencije (AZK) ne odgovaraju na pitanja "Dana" više od 15-ak dana u vezi sa inicijativom Vukčevića.
– U javnim pozivima za zaključenje ugovora sa privatnim apotekama, Fond uvodi ograničenje da jedan ponuđač može konkurisati sa samo jednom apotekom po opštini. Montefarm, kao državna ustanova, nije ograničen u broju apoteka, već izdaje recepte u svim svojim poslovnicama u svakoj opštini. Ovo ograničenje nema zakonsko uporište, jer nijedan propis ne predviđa limit broja privatnih apoteka po opštini. Posljedica ove prakse je stvaranje tržišne prednosti za Montefarm, što ima obilježja sporazuma koji ograničava konkurenciju, primjene različitih uslova na poslove iste vrste i zloupotrebe dominantnog položaja. Takođe, tržišna prednost se stvara i za one privatne apoteke koje imaju samo jednu apoteku u opštini ili manji broj u odnosu na privatne, navodi se u inicijativi Vukčevića.
Ukazuje da "Fond za zdravstveno osiguranje sprovodi praksu koja, iako formalno dozvoljava privatnim apotekama da učestvuju u pružanju usluge izdavanja ljekova na recept, faktički ograničava konkurenciju favorizovanjem Montefarma".
– Na tržištu Crne Gore uočena je praksa favorizovanja Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore Montefarm, kao lanca apoteka u državnom vlasništvu, u odnosu na apoteke u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica, tzv. `privatne apoteke`. Dakle, osnovni davalac usluge izdavanja ljekova ne recept je Montefarm, koji tu djelatnost obavlja u svim opštinama u Crnoj Gori. Za privatne apoteke ostavlja se mogućnost zaključenja ugovora sa Fondom, kako to i sam Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju navodi.
Nigdje se ne precizira broj privatnih apoteka koje mogu zaključiti predmetni ugovor niti raspoređenost po opštinama, već to pitanje se dalje reguliše samim aktima Fonda. Fond objavljuje Javni poziv apotekama čiji je osnivač pravno ili fizičko lice za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora za obezbjeđivanje i izdavanje ljekova na recept, radi realizacije navedene usluge, na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i odluka o mreži zdravstvenih ustanova. Osim opštih uslova za učešće na javnom pozivu i detalja samog poziva, uočava se da Fond uvodi ograničenje koje se niti spominje u samom Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, niti u Odluci o mreži zdravstvenih ustanova, a to je da `ponuđači čiji su osnivači pravna ili fizička lica mogu dostaviti ponudu najviše za 1 (jednu) apoteku, za svaku opštinu na teritoriji Crne Gore`.
To u praksi znači da npr. privatan lanac apoteka, koji može imati više apoteka u nekoj opštini mora dati ponudu samo za jednu apoteku. To dalje znači da pacijenti mogu ljekove podizati na recept samo u toj apoteci u datoj opštini, iako im ta apoteka može biti najudaljenija od mjesta prebivališta ili liječenja, navodi se u inicijativi Vukčevića, koja je dostavljena Agenciji.
Smatra da praksa Fonda da u samom tekstu Javnog poziva navodi broj apoteka po opštini, nema uporište ni u samom Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, niti u Odluci o mreži zdravstvenih ustanova.
– Dakle, praksa Fonda je arbitrarna i nije u skladu sa samim zakonom i navedenom odlukom, kao višim pravnim aktima, te ovakvom praksom se daje tržišna prednost Montefarmu, iako za to ne postoji osnov. Prednost se ogleda u tome da pacijent može podići recept u bilo kojoj Montefarm apoteci, dok u privatnim apotekama to može samo u jednoj apoteci po opštini. Poznato je da apoteke imaju određenu nadoknadu za svaki lijek izdat na recept, te samim tim Montefarm prihoduje više od ostalih apoteka, samo iz opisanog razloga. Pacijent svakako nema nikakvu korist od ove prakse, jer ako želi da podigne lijek na recept u privatnoj apoteci, mora odlaziti u tačno određenu apoteku, koja mu nužno nije blizu, pa samim tim ima dodatne troškove odlaska, a podrazumijeva se da lica koja koriste ljekove svakako nisu dobrog zdravlja, te im to predstavlja dodatni problem, ukazuje advokat Vukčević.
Zaključuje da se Fond ovakvim postupanjem i pogrešnim tumačenjem Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Odluke o mreži zdravstvenih ustanova dovodi u neravnopravan položaj učesnike na tržištu, čime se, kako kaže, ne krši samo Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, već i propisi o zaštiti konkurencije.
