ilustracija / - SHUTTERSTOCK
26/01/2026 u 16:00 h
Milica KrgovićMilica Krgović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Ombudsman formirao predmet zbog sumnje u diskriminaciju u psihološkoj djelatnosti: Propisi dijele psihologe

U Crnoj Gori je, usled spornog tumačenja propisa od strane jednog ministarstva, došlo do situacije u kojoj se dovode u pitanje obrazovne kvalifikacije iz oblasti psihologije, i to ne samo one stečene u Crnoj Gori, već i kvalifikacije stečene u državama članicama Evropske unije, uključujući diplome sa privatnih, ali i akreditovanih i priznatih univerziteta u Evropskoj uniji, tvrdi u izjavi za "Dan" advokat Miloš Vukčević, koji zastupa grupu psihologa sa Univerziteta "Donja Gorica" (UDG).

Po njegovim riječima, Ministarstvo socijalnog staranja krši zakon jer po Nacrtu statuta Komore psihologa Crne Gore licencu mogu steći isključivo lica koja su završila studije psihologije, dok se oni sa završenim studijskim programima primijenjena psihologija ili poslovna psihologija u potpunosti isključuju iz profesije. Vukčević traži da se hitno obustavi nezakonito tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti, prema kojem bi psiholozi koji su se obrazovali na UDG izgubili posao, jer im se onemogućava pravo da budu članovi Komore psihologa, pa samim tim ne mogu dobiti licencu.

image

Vukčević

S druge strane, iz Ministarstva socijalnog staranja, kojim rukovodi Damir Gutić, negiraju ove navode i poručuju da studijski programi koji u svom nazivu sadrže termin "psihologija", poput poslovne psihologije, primijenjene psihologije, psihologije menadžmenta, sportske psihologije, iako sadrže određene psihološke predmete i akreditovani su kao obrazovni programi, po svojoj strukturi, obimu i ishodima učenja ne predstavljaju studije psihologije u smislu Zakona o psihološkoj djelatnosti.

Zbog sumnji u diskriminaciju, Vukčević se obratio Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kao i Delegaciji EU u Podgorici. Iz Institucije ombudsmana za "Dan" su potvrdili da su ovim povodom formirali predmet.

– U posljednjih deset dana intenzivno sam komunicirao i sa ministarstvima prosvjete i socijalnog staranja, kao i sa osnivačima Komore psihologa. Izložio sam im činjenično i pravno utemeljeno problem sa kojim se suočavaju diplomirani psiholozi sa UDG-a, a koji je nastao kao posledica neusklađenosti postupanja različitih državnih organa. Stekao sam utisak da su predstavnici ministarstava razumjeli dubinu problema i složili se da je potrebna hitna koordinacija kako bi se izbjegle nepopravljive posledice po veliki broj mladih ljudi. Dogovoreno je da će se razgovori nastaviti i u narednim danima, kako bi se došlo do zajedničkog i održivog rješenja. Paralelno sam podnio pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda zbog sumnje na diskriminaciju, jer smatram da aktuelni pristup neprihvatljivo dovodi do nejednakog položaja lica sa istim nivoom obrazovanja – izjavio je Vukčević, koji očekuje da Ombudsman postupi hitno i pokrene odgovarajući postupak.

Ministarstvo: Ne osporava se rad, raspoređuju se shodno kvalifikacijama

Odgovorajući na navode advokata Vukčevića, iz Ministarstva socijalnog staranja citiraju član 7 Zakona o psihološkoj djelatnosti, kojim je propisano da psihološku djelatnost može obavljati lice koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja stečen na akademskom studijskom programu psihologije u Crnoj Gori, ili lice kome je, u skladu sa posebnim zakonom, priznata inostrana obrazovna isprava stečena na akademskom studijskom programu psihologije u istom nivou kvalifikacije obrazovnja i kome je izdata licenca za obavljanje psihološke djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.

– Ova norma je precizna, obavezujuća i ne ostavlja prostor za ekstenzivno ili proizvoljno tumačenje. Pod pojmom "akreditovani studijski program psihologije" podrazumijeva se studijski program koji je akreditovan od strane Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, formalno svrstan u naučno polje psihologije i koncipiran tako da obezbjeđuje punu, integrisanu teorijsku i praktičnu obuku iz temeljnih oblasti psihološke nauke i struke, uključujući osposobljavanje za neposredan rad sa korisnicima psiholoških usluga, psihološku procjenu, dijagnostiku, savjetodavni i intervencioni rad, u skladu sa evropskim standardima i smjernicama Evropske federacije psiholoških udruženja (EFPA). U Crnoj Gori takav studijski program postoji na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje se realizuje akreditovani studijski program psihologija, svrstan u odgovarajuće naučno polje i u potpunosti usklađen sa važećim akademskim, profesionalnim i evropskim standardima – naveli su u odgovoru na pitanje "Dana".

Ukazuju na suštinsku razliku između akreditacije studijskog programa i profesionalne akreditacije (licenciranja).

– Licima koja su završila akademske studijske programe primijenjene ili poslovne psihologije i zasnovala radni odnos ne osporava se pravo na rad, već se mogu rasporediti na radna mjesta koja odgovaraju njihovom formalnom obrazovanju i kompetencijama koje ti programi obezbjeđuju. Imajući u vidu naprijed navedeno, svršeni studenti mogu koristiti stečena zvanja i biti zaposleni u sektorima gdje se traže kompetencije koje odgovaraju njihovom obrazovanju, npr. HR sektor, selekcija kadrova, marketing, odnosi s javnošću i drugo, koristiti psihološka znanja kao alat, a ne mogu raditi psihološku dijagnostiku, savjetovanje, niti davati stručno mišljenje pod nazivom "psiholog". Dakle, nije u pitanju retroaktivna primjena prava i kršenje načela pravne sigurnosti, naprotiv, zakonsko uređenje proizilazi iz ustavne obaveze države da štiti zdravlje ljudi, bezbjednost građana i javni interes, te da obavljanje djelatnosti koje imaju direktan uticaj na mentalno zdravlje povjeri isključivo stručno osposobljenim licima. Psihološka djelatnost, zbog svoje prirode i mogućih posledica po prava i dostojanstvo pojedinaca, predstavlja oblast u kojoj država ima pravo i obavezu da propiše stroge profesionalne standarde.

U ustanovama poslove psihologa često obavljaju lica koja nemaju odgovarajuću stručnu spremu, zbog čega izostaje adekvatna zaštita mentalnog zdravlja, kao i prevencija razvoja problema. Negativne posledice, kako po pojedinca, tako i na kompletno društvo, vremenom postaju sve veće i uočljivije, što će se odraziti i na troškove koje je neophodno izdvajati iz budžeta za potrebe zdravstvene zaštite. Usvajanje Zakona o psihološkoj djelatnosti treba da uredi ovu oblast, tako da će korisnici dobijati blagovremenu i adekvatnu stručnu podršku u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, što će spriječiti uvećanje troškova za liječenje posledica neadekvatnih tretmana.

Iz navedenih razloga, diplomci studijskih programa primijenjene ili poslovne psihologije ne mogu biti članovi Komore psihologa, niti dobiti licencu za rad pod profesionalnim nazivom "psiholog". Ministarstvo i Komora moraju biti vrlo precizni, jer ako bi dozvolili licenciranje svima koji su završili "nešto s nazivom psihologija", nastao bi haos u sistemu i urušavanje profesije. Imajući u vidu navedeno, nije u pitanju nezakonito isključenje iz Osnivačke skupštine i članstva u Komori psihologa, naprotiv, oni ne ispunjavaju zakonske uslove za članstvo u istim – ističu iz Ministarstva socijalnog staranja.

image

Gutić

Komentarišući odgovor Ministarstva socijalnog staranja, on je ocijenio da taj resor pogrešno i ekstenzivno tumači pojam "akreditovani studijski program psihologije".

– Ministarstvo tvrdi da se djelatnost psihologa može obavljati isključivo nakon završetka VII1 nivoa kvalifikacionog okvira i akreditovanog studijskog programa psihologije, pri čemu kao jedini takav program navodi studije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Međutim, Zakon o psihološkoj djelatnosti nigdje ne propisuje da se radi o jednom programu, niti propisuje monopol jednog fakulteta. Zakon ne poznaje termin "jedini akreditovani program", već propisuje akreditaciju u skladu sa sistemom visokog obrazovanja – ukazuje Vukčević.

U svojstvu advokata grupe psihologa, ovaj advokat je u dopisu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru naveo da aktuelno tumačenje koje se primjenjuje u praksi vodi ka apsurdnom i zabrinjavajućem rezultatu da psiholozi koji su završili akreditovane studijske programe psihologije u državama EU – naročito na privatnim univerzitetima – ne mogu ostvariti pravo na rad u Crnoj Gori, iako su te iste kvalifikacije priznate u državama članicama Unije.

– Crna Gora je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i obavezala se na postepeno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, uključujući: priznavanje profesionalnih i akademskih kvalifikacija, poštovanje Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA – Bolonjski proces), slobodu kretanja radnika i stručnjaka,slobodu pružanja usluga. Ovakav pristup je u direktnoj suprotnosti sa duhom i ciljevima evropskog obrazovnog i profesionalnog prostora – predočio je Vukčević šefu Delegacije EU.

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
05. februar 2026 18:03