Izvršna direktorica te humanitarne fondacije Marina Medojević poručila je da je izgradnja centra za prikupljanje i distribuciju hrane jedna od opcija umanjenja broja gladnih i smanjenja bacanja hrane.
Ona smatra da je osnivanje novih servisa podrške građanima koji su u potrebi važna karika umanjenja gladi. Na nadležne je apelovala da obezbijede mjesečne pakete sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim sredstvima najugroženijim građanima, kao i novčanu pomoć za učenike osnovnih i srednjih škola za objezbjeđenje užine u školi ukoliko im nije moguće obezbijediti zdrav obrok u školi nastao od proizvoda lokalnih proizvođača hrane.
– Besplatna dohrana za bebe porodicama u stanju socijalne potrebe nema alternativu. Adekvatna ishrana ljudima starije dobi i bolesnika u fazi liječenja i oporavka je odraz odgovornosti društva. Stručnjaci tvrde kako je rješenje za problem manjkave globalne prehrane promjena prioriteta država. Nacionalne vlade treba da kreiraju uslove za ostvarenje održive poljoprivrede i održivo globalno snabdijevanje hranom i prehrambenim proizvodima. Oba činioca su temeljni preduslovi za sprečavanje gladi. Drugim riječima, vlade trebaju povećati svoja ulaganja u poljoprivredna istraživanja, uključujući dugoročne investicijske tehnološke i infrastrukturne projekte – navela je Medojević u saopštenju za medije.
Iz Banke hrane ukazuju da se, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu, oko 733 miliona ljudi suočava sa glađu u svijetu, što je oko devet odsto svjetske populacije.
– Svrha Ciljeva održivog razvoja je iskorjenjivanje svih oblika gladi i pothranjenosti do 2030. godine, pri čemu se mora voditi računa o tome da svi, naročito djeca i najugroženiji, imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cijele godine. Po statistici Monstata, 26,7 odsto djece živi u nemaštini, kao i 20,1 odsto odraslih. Misija Banke hrane Crne Gore tokom 15 godina volonterskog rada je da ne bude gladnih – poručila je Medojević.
