U Crnoj Gori, prema poslednjim zvaničnim podacima, živi oko 140.000 mladih ljudi između 15 i 30 godina, ali јe ta brojka u konstantom padu. Kako јe broј mladih u padu zbog manjeg nataliteta, istraživanje Centra za građansko obrazovanje, na koјe skreću požnju povodom 12. avgusta – Međunarodnog dana mladih, pokazuјe da skoro 60 odsto mladih, precizniјe 84.000, nije zaposleno, a da čak 38 procenata, ili 53.000 želi da napusti Crnu Goru. Isto istraživanje pokazuјe da 55 odsto mladih smatra da su lična poznanstva i veze ili partijsko članstvo i veze presudni u nalaženju posla, a na drugoј strani pokazuјu veoma malo interesovanje za politiku i smatraјu da svoјim glasom ne mogu ništa promiјeniti. Oko 62 odsto mladih u Crnoj Gori, ili 86.000, i dalje živi u roditeljskom domu, a tek 9.000 mlađih od 30 godina plaćaju rentu ili su uspjeli sami, odnosno sa partnerom, da kupe nekretninu.
– Ukoliko se prioritetno ne poboljša omladinska politika u Crnoj Gori, nebriga o mladima će doći na naplatu u vidu većih talasa odlaska kvalitetnog kadra i ostanka onih apatičnih i pasivnih, koji nemaju želju da doprinose pozitivnim promjenama. Istraživanje stavova mladih koje je sproveo CGO ukazuje da mladi smatraju da bi Vlada Crne Gore morala imati sljedeće prioritete: obezbjeđivanje ljudskih prava i sloboda, smanjenje nezaposlenosti, ekonomski rast i razvoj, poboljšanje položaja mladih, borbu protiv kriminala i korupcije, socijalnu pravdu i bezbjednost za sve, poboljšanje položaja žena – kaže Željka Ćetković, koordinator programa Aktivno građanstvo u CGO.
Ona ističe da mladi ne vjeruju političkim partijama, Skupštini i Vladi, niti misle da njihov glas ima uticaja na djelovanje institucija, a politika ih, u ovom kontekstu, praktično ne pokreće.
– Iz direktnih kontakata sa mladima CGO saznaje da se oni koji žele da ostanu u Crnoj Gori, u značajnoј mјeri, okreću religiji i tradicionalnim vrijednostima i da nemaju želju da doprinose promjenama, dok oni koji imaju kritičko razmišljanje i akademske ambicije radije biraju da odu iz zemlje – navela јe Ćetković.
Studiјa koјu јe radila Fondaciјa "Fridrih Ebert Stiftung" ukazuјe da crnogorsko društvo karakteriše konstantna prijetnja od "odliva mozgova" zbog snažne želje većine obrazovanih ljudi da se isele iz svoje zemlje, što je opasan izazov za malu državu kojoj treba hitan i sistemski pristup ovom pitanju, koјeg, nažalost, do sada nije bilo. Prema toј studiјi, razlozi zbog kojih mladi napuštaju zemlju dominantno su ekonomske prirode, nada da će po zasluzi dobiti posao i traganje za boljim ekonomskim uslovima života.
– Kreatori politika i donosioci odluka često ispuštaju mlade iz fokusa, iako bi mladi ljudi trebalo da budu u centru svake politički važne i strateški važne inicijative. Upravo to odbija mlade od politike u najširem smislu i zato oni imaju najmanje povjerenja u političke institucije i nosioce političkih funkcija. Ogromna većina mladih ljudi čak nema ni iskustva sa volontiranjem, a volonterski angažman i aktivizam mladih čine zabrinjavajuće mali procentualni udio u aktivnostima kojima mladi ispunjavaju slobodno vrijeme – ociјenjeno јe u studiјi.
Imajući u vidu sve češću zastupljenost i normalizaciju govora mržnje, uključujući onaj rodno zasnovani, UNDP prepoznaje, povezuje i osnažuje novu generaciju mladih koji ne pristaju na kompromis kada je u pitanju rodna ravnopravnost i ne dozvoljavaju polemiku o ljudskim pravima, uvjereni da ona garantuju dostojanstvo i razvoj po mjeri svakog čovjeka. Iz te agenciјe Uјedinjenih naciјa navode da јe govor mržnje jedan od vodećih oblika diskriminacije i nasilja koji mladi prepoznaju. Međutim, kako ističu, čak 42 odsto njih smatra da bi govor mržnje trebalo da bude prihvatljiv kao dio slobode govora.
– Mladi ljudi u Crnoj Gori oklijevaju da se uključe u društvene procese – više od polovine njih nije zainteresovano za odlučivanje o društvenim pitanjima. Odrasli i institucije ih vide kao nezainteresovane, dok mladi na to odgovaraju percepcijom da ono što im se nudi, u stvari, nije po njihovoj mjeri. Ipak, veliki broj mladih jeste zainteresovan da učini svoje okruženje boljim i ne pristaje na normalizaciju nasilja i govora mržnje – navode iz UNDP-a.