Ministarstvo finansija (MF) u tom dokumentu upozorava da se Crna Gora, u okviru Reformske agende 2024–2027. za Instrument EU za reforme i rast, obavezala da će do kraja naredne godine smanjiti udio ove vrste nabavki na dva odsto, te da slabosti prepoznate kod ovog vida javnih nabavki mogu usporiti ostvarenje ciljeva iz Reformske agende.
– U periodu 2021. do 2024. vrijednost jednostavnih nabavki u apsolutnom smislu je rasla, sa 64,7 miliona eura 2021. na 116,5 miliona eura. Međutim, podaci ukazuju na jasan trend smanjenja udjela jednostavnih nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki (sa gotovo 30 odsto 2021. na 13,74 odsto 2024). Stoga se može zaključiti da se cjelokupni sistem kreće ka većoj transparentnosti. Međutim, promatrajući strukturu vrijednosti jednostavnih nabavki, evidentno je da netransparentni segment jednostavnih nabavki (direktne nabavke ispod 8.000 eura) čini oko 60 odsto svih jednostavnih nabavki (57 odsto u 2021, čak 62 odsto u 2022. i 2023, 59 odsto u 2024. godini) – navodi se u strategiji.
U odnosu na ukupnu vrijednost jednostavnih nabavki u 2024. godini (116,5 miliona), to znači da se na netransparentan način (direktnim nabavkama) godišnje potroši skoro 70 miliona.
U tom dokumentu se upozorava da normativni okvir za jednostavne nabavke ima ozbiljne praznine – one nisu uključene u godišnji plan nabavki, što ograničava njihovu transparentnost i praćenje, njihovo cijepanje nije izričito zabranjeno ni sankcionisano, što otežava inspekcijsku kontrolu, dok kršenje pravila jednostavnih nabavki nije prepoznato kao prekršaj, pa izostaju efikasne kazne.
– Ove slabosti ostavljaju prostor za zloupotrebe, otežavaju kontrolu i mogu usporiti ostvarenje ciljeva iz Reformske agende – navodi se u nacrtu strategije.
Inspekcija za javne nabavke je tokom 2024. godine sprovela 278 inspekcijskih pregleda kod ukupno 243 subjekta nadzora i utvrdila 132 nepravilnosti, najčešće u vezi sa sprovođenjem jednostavnih nabavki, izvještavanjem o realizaciji ugovora i postupanjem po odlukama Komisije za zaštitu prava.
– Međutim, inspekcijski nadzor javnih nabavki trenutno je ograničen normativnim okvirom. Kada je riječ o jednostavnim nabavkama, u zakonu ne postoji direktna prekršajna osnova za sankcionisanje nepravilnosti... Zbog roka zastarjelosti od samo jedne godine predviđenog Zakonom o prekršajima, u praksi se prekršajni postupci protiv odgovornih lica veoma često ne mogu pokrenuti – ukazalo je MF.
U periodu 2021–2024. broj zaključenih ugovora gotovo se udvostručio (sa 4.523 na 8.373), dok je ukupna vrijednost narasla sa 219,7 miliona na 847,6 miliona eura, odnosno za 286 odsto. Bilježi se kontinuirano opadanje prosječnog broja ponuda tokom posljednje dvije godine, a iz MF-a upozoravaju da broj odluka o poništenju postupaka raste neuporedivo brže od ukupnog broja ugovora.
– Dok se ukupan broj zaključenih ugovora povećao za 85 odsto (sa 4.523 u 2021. na 8.373 u 2024), broj odluka o poništenju porastao je za više od četiri puta. Posljedično, udio odluka o poništenju u ukupnom broju naglo se pogoršao: sa 19,9 odsto u 2021. na alarmantnih 44,9 odsto u 2024. godini – navodi se u Nacrtu strategije.
