U Beranama ima 39 divljnih deponija, u Petnjici 27, Kotoru 20, Ulcinju 19, Plužinama 13, u Andrijevici 12, Baru 10, Plavu devet, u Rožajama osam, na Cetinju, u Kolašinu, Mojkovcu i Nikšiću po sedam, Pljevljima šest, Gusinju, Tivtu i Herceg Novom po pet, Žabljaku četiri, Budvi tri, Danilovgradu dva, a u Šavniku i Zeti pod jedna. Podgorica nije MERS-u dostavila podatke o broju nelegalnih odlagališta otpada.
U izvještaju o sprovođenju državnog plana upravljanja otpadom za prošlu godinu konstatovano je da naslijeđeni nemaran odnos prema otpadu, manjak kulture življenja, loše navike, pokazuju se na svakom dijelu naše teritorije, te da je posljedica toga veliki broj neuređenih odlagališta, obično na vrlo vidnim mjestima, pored puteva, na obalama rijeka, u parkovima i sl. Ukazano je da se divlje deponije kreću od malih sa nekoliko kubnih metara (tzv. smetlišta) do onih sa ozbiljnim količinama otpada sa nekoliko stotina ili hiljada kubnih metara otpada.
– Uklanjanje i saniranje neuređenih odlagališta je u nadležnosti lokalnih samouprava, koje u najvećoj mjeri nemaju dovoljno kapaciteta u infrastrukturnom i kadrovskom smislu. Komunalna preduzeća ulažu napore na uklanjanju neuređenih odlagališta, ali se ne dugo zatim na istim lokacijama pojavljuju nove količine otpada, najčešće kabastog, zelenog i građevinskog otpada – navode iz MERS-a.
Dodaju da je Eko-fond u prošloj godini sanirao 40 neuređenih odlagališta, ali u MERS-u ne znaju o kojim se lokacijama radi.
Među većim divljim deponijama su Halda i Mislov do u Nikšiću, na kojima se nalazi čak 600.000, odnosno 300.000 tona otpada. Deponija u Herceg Novom (Sutorinska rijeka – Igalo) ima 150.000 kubika otpada, a u Tivtu (Lovanja I i Grabovac) 150.000 i 100.000 kubika.
