Crna Gora od prije pet godina ima zakon kojim se zabranjuje konzumiranje klastičnih cigareta u zatvorenim prostorijama.
Vlada sada namjerava da proširi zabranu i na elektronske cigare, piše RSE.
Namjere Vlade poklapaju se sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja upozorava na štetnost e-cigareta.
- Za svaku vlast koja nastupa sa pozicija zdravlja djece i budućih generacija, a ne očuvanja profita duvanske industrije, odluka je vrlo jednostavna - kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović.
Smatra da će svaki roditelj i građanin podržati vlasti u ovoj namjeri.
Ukoliko zakonski predlog dobije podršku poslanika i stupi na snagu, Crna Gora će se pridružiti listi od 42 zemlje koje su zabranile korištenje e-cigareta u zatvorenom prostoru.
A prodaja e-cigareta zabranjena je u 34 zemlje, podaci su SZO.
Hiljade ukusa primamljivi za mlade
Njihovi podaci upućuju na alarmantan porast korisnika e-cigareta među mladima. Naime, oko trećina 15-godišnjaka u svijetu potvrdilo je da su koristili ove cigarete.
Brajović ističe da duvanska industrija čini e-cigarete privlačnijim za djecu i mlade, nudeći više od 16.000 različitih ukusa, te da se na njima nerijetko nalaze i likovi iz crtanih filmova.
- Na taj način regrutuju nove korisnike, stvarajući od njih nikotinske zavisnike od najranije životne dobi. Da li to Crna Gora želi da ponudi mladim generacijama zarad profita duvanske industrije i lobija? Uvjerena sam da nije.
A uvoz elektronskih cigareta u Crnoj Gori intenziviran je posljednjih godina.
Prema statističkim podacima MONSTAT-a, od 2020. godine uvezeno je 2,5 miliona elektronskih cigareta, uglavnom iz Kine.
Uticaj na mlade
Upravo zbog porasti prometa e-cigareta i njihove popularnost među mladima, mora se brzo djelovati, smatra nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana, doktorka Agima Ljaljević.
E-cigarete se koriste tek 15 godina – nedovoljno da se utvrde svi nusefekti njihove upotrebe:
- Međutim, nema dileme da e-cigarete nisu namijenjene ni odvikavanju od pušenja ni da su ‘manje štetne’ od tradicionalnih, kako to promovišu duvanske kompanije.
U prometu se sve češće zapaža nuđenje e-cigareta sa naznakom da ne sadrže nikotin, što su testiranja, ističe ona, pokazala netačnim.
- A nikotin je odgovoran za razvoj zavisnosti - kaže Ljaljević.
On izaziva lučenje adrenalina, što dovodi do povećanja šećera u krvi, čime se ubrzava rad srca i povećava krvni pritisak. Utiče i na zgrušavanje krvi, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.
- Kada je riječ o mladima, negativni efekti su još izraženiji, jer njihov razvoj nije završen. Izloženost nikotinu tokom adolescencije može izazvati zavisnost i štetiti mozgu.
I Mina Brajović iz SZO ističe da e-cigarete negativno utiču na razvoj mozga i dovode do poremećaja učenja kod mladih.
Elektronske cigarete sadrže i veliki broj aditiva.
Kako navodi doktorka Ljaljević, prema nekim autorima, neke čak i više od 8.000.
Upravo se aditivi koriste kako bi se e-cigare prilagodile potrebama djece i mladih. Neke zemlje su ih zabranile zbog rizika za zdravlje.
Ona smatra da je dio rješenja u smanjenju dostupnosti e-cigareta, u rigoroznim kontrolama promocije i prometa, adekvatnom oporezivanju i cjenovnoj politici.
Povećano kršenje zabrane pušenja
I dok Ministarstvo zdravlja radi na zakonskom rješenju kojim će zabraniti korištenje e-cigareta u zatvorenim prostorima, u Crnoj Gori sve je više primjera da se to pravilo ne poštuje kada su u pitanju tradicionalne cigarete.
To je pokazao i projekat “Zabranjeno pušenje!”, koji je nastao upravo zbog kršenja zabrane u zatvorenim djelovima ugostiteljskih objekata.
Realizovali su ga Centar za za monitoring i istraživanje (CeMI) i Juventas uz podršku SZO.
Inicijativa je omogućavala građanima da lako prijave kršenje zabrane putem aplikacije, a njihove prijave su prosljeđivane inspekciji, objasno je za RSE Vladimir Simonović iz CeMI-ja.
Projekat je trajao 100 dana. No, iako zvanično završen krajem marta, prijave i dalje pristižu.
Do danas ih je stiglo 522.
U reagovanjima inspekcije na njih, moglo se vidjeti da se zabrana pušenja kršila i u ministarstvima, bolnicama ali i u Urgentnom centru.
Projekat je pokazao da inspekciji za reagovanje na prijavu prosječno treba osam dana, što, prema Simonoviću, ukazuje na neefikasnost:
- Nijesmo iznenađeni, s obzirom na dugogodišnji problem nedostatka inspektora.
Takođe, evidentirana je i neefikasna kaznena politika, s obzirom da su izrečene kazne uglavnom u okvirima zakonskog minimuma.
Naime, inspektor koji “uhvati” pušače u zatvorenom prostoru može izreći kaznu od 30 eura za fizičko do 500 eura za pravno lice.
- To nema odvraćajući efekat. Vlasnici ugostiteljskih objekata, gdje najčešće dolazi do kršenja zabrane, svjesni su ovih slabosti i često ih koriste, ne mareći za ugrožavanje javnog zdravlja - kaže Simonović.
A iz podataka koje je Uprava za inspekcijske poslove dostavila RSE vidi se da su inspektori za manje od šest mjeseci 2024. izvršili 30 odsto više kontrola u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Ukupno su dobili i 70 odsto više prijava.
