U toku noći između subote i nedjelje, buknuo je požar na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, u zaleđu uvale Oblatno, a iz predostrožnosti zatvorene su i pojedine plaže. Požar ogromnih razmjera danima je aktivan i na Lovćenu, a situacija je konačno juče počela da se stabilizuje.
Prethodnih dana vatrena stihija progutala je desetak pomoćnih objekata na teritoriji opštine Pljevlja, u toj opštini gori i nepristupačni teren u pograničnom pojasu Crne Gore i Srbije, u rejonu Kamene gore, gori i planinski vijenac Žuber iznad Pavinog polja u Bijelom Polju, požar je i u zaleđu Kotora, a danima unazad, od sjevera do juga, dim je moguće osjetiti u gotovo svakom crnogorskom gradu.
I dok Crna Gora ponovo gori, požrtvovani spasioci i vatrogasci pomoći se mogu nadati samo s neba, i to u vidu kiše, s obzirom da je avio-flota, koja nam je na raspolaganju, gotovo desetkovana. Uprkos pompeznim obećanjima premijera Milojka Spajića, koji je prošlog avgusta najavljivao nalaženje novca za kupovinu kanadera za gašenje požara, Crna Gora od toga nije dobila ništa, dok se, s druge strane, značajno odmaklo u planovima za kupovinu aviona za potrebe državnog vrha. Spaljene površine zemljišta i šuma, ugroženi biljni i životinjski svijet, kao i zdravlje ljudi, evidentno nisu prioritet. Stoga se i ovogodišnji požari gase sa jednim dostupnim avionom i jednim helikopterom, koje posjeduje Avio-flota Direktorata za zaštitu i spasavanje, uz povremenu asistenciju vojnih vazduhoplova.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević za "Dan" je kazao da smo u ovu sezonu ušli sa svega jednim operativnim avionom za gašnjenjem požara i sa jednim helikopterom, pitajući šta ćemo raditi ako se i oni pokvare.
– Premijer je u avgustu prošle godine najavljivao da će Crna Gora izdvojiti pare za kanader, iako su ljudi iz struke i mi kao aktivisti govorili da kanaderi nisu najbolje rješenje za Crnu Goru jer se oni kupuju u paru, na njihovu dostavu čeka se sedam-osam godina, nemamo letačku posadu, već da je bolje da kupimo "er traktore" i popravimo postojeću flotu "er traktora". Mi smo u ovu sezonu ušli sa svega jednim operativnim avionom za gašnjenje požara i sa jednim helikopterom. Ti avioni, uz posade koje su požrtvovane i gase požare 12 do 15 sati svakoga dana zadnjih 40-ak dana, mogu da se pokvare u svakom trenutku i onda ostajemo bez podrške iz vazduha – upozorio je on.
Kako je dodao, vatrogasci i dobrovoljna vatrogasna društva provode sate na terenu, dežuraju i noći na opožarenim površinama.
– Međutim, država i institucije su nenadležne, ne traže međunarodnu pomoć, ne koriste sisteme koji su nam dostupni kako bi pozvali zemlje Evropske unije (EU), čak i komšije, poput Hrvatske, da nam ustupe svoje flote kako bismo pogasili najkritičnije oblasti. Sada su to Luštica, Lovćen, nema opštine u Crnoj Gori koja u ovom trenutku nema aktivan makar jedan šumski požar – poručio je Dragićević.
On ukazuje da se u ovaj segment zaštite i spasavanja nije ulagalo prethodnih 30 godina, a ni prethodnih pet.
– Nadležni se kriju dok prođe sezona požara, da se opet ništa ne bi uradilo, a nas požari čekaju i sljedeće godine i svake godine i jednostavno moramo tražiti trajnije rješenje – poručuje on.
Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je nadležne institucije da, kroz mehanizme EU i bilateralnu saradnju sa susjedima, zatraže međunarodnu podršku u gašenju požara koji su aktivni širom Crne Gore.
– Od Luštice, preko Lovćena i Ćemovskog polja, Kuča i Bratonožića, do Pive i Durmitora – naši vatrogasci i pripadnici Vojske Crne Gore vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom – poručio je predsjednik.
Dodao je da vjetar otežava gašenje, a da uprkos ranijim obećanjima Vlade – neophodna podrška iz vazduha i dalje nedostaje.
– Pozivam nadležne institucije da zatraže međunarodnu podršku kroz EU mehanizme i bilateralnu saradnju sa susjedima. Naši ljudi na terenu to zaslužuju – pozvao je on.
Iz Ekološkog pokreta "Ozon" pozvali su Vladu da hitno krene u formiranje jedinice za borbu protiv eko-kriminala, kako bi se spriječilo namjerno izazivanje požara širom Crne Gore tokom ljetnjeg perioda, koji stvaraju nesagledive ekološke i ekonomske štete. Oni su dodali da smatraju da je u najvećem broju slučajeva motiv privatni interes, a nakon toga nepažnja. Iz te NVO su rekli da treba obezbijediti sredstva za nagrade građanima koji pruže informacije o osobama koje izazivaju požare i motivima zbog čega to rade, kao i omogućiti stalan monitoring prostora koji su kontinuirano izloženi požarima.
