Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je u poslednjih nekoliko godina zabilježio više do 100 slučajeva krivolova, a većina krivičnih prijava koje su podnijeli za djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa tužilaštvo je odbacilo.
Procjena Svjetske organizacije za zaštitu ptica i njihovih staništa pokazuje da se godišnje u krivolovu odstrijeli do 195.000 ptica u Crnoj Gori.
– Sigurni smo da, osim slučajeva koje je CZIP zabilježio kao i slučajeva koji su dospjeli do žiže javnosti, postoji i jasna "tamna brojka" ekoloških delikata, tj. neevidentiranih krivičnih djela usled zanemarivanja aktivnosti na otkrivanju, a pogotovo na procesuiranju ovih delikata od strane nadležnih institucija. Specifičnost ekološkog kriminaliteta ukazuje na to da značajne aktivnosti treba sprovesti radi prevencije ekološkog kriminaliteta, jer je zakašnjela reakcija kada se ovaj problem nađe u sudnici, kao što pokazuju brojke o procesuiranim slučajevima – kazala je za "Dan" Marija Stanišić iz ove NVO.
U NVO CZIP nijesu zadovoljni reakcijom nadležnih institucija.
– Nijesmo zadovoljni učinkom resornog ministarstva na polju rješavanja problema krivolova. Izostajanje konkretnog odgovora resora poljoprivrede na podnijetu peticiju putem platforme e-peticije potvrdilo je stav CZIP-a da ne postoji volja i zainteresovanost da se građanima omogući da utiču na rješavanje gorućeg problema kao što je krivolov. Takođe, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je u februaru nakon slučaja ubistva mečke u Beranama javno obećao da će izaći sa planom borbe protiv krivolova i sprovesti konkretne mjere da se ovaj problem riješi. Međutim, u periodu od devet mjeseci nakon datog obećanja, svjedočili smo povećanju broja slučajeva krivolova, i izostanku reakcije nadležnog ministarstva. Nagomilanih problema je mnogo, a rješenja se ne naziru. Potrebna je hitna reakcija ministarstva i preduzimanje konkretnih mjera da bi se suzbio problem krivolova – poručuje Stanišićeva.
Ona ističe i da se zločini protiv prirode, nažalost, i dalje smatraju manje bitnim u odnosu na druge.
– Poslednji slučaj ubijenog jelena samo je jedan u nizu koji potvrđuje da se potpuno zanemaruje problematika krivolova, nedovoljnih inspekcijskih kapaciteta i nepostojanja harmonizacije propisa koji uređuju ovu oblast, te na kraju najčešće rezultira izostankom sprovođenja kaznene politike za počionice djela protiv prirode. Možemo reći da je jedino u čemu napredujemo učestalost ubijanja divljih životinja na način koji zakon prepoznaje kao krivično djelo, dok se rješavanjem problema ne bavimo – istakla je Stanišićeva.
Upozorava da je krivolov izražen u Crnoj Gori, te da brojni slučajevi ubijanja divljih životinja na način koji zakon prepoznaje kao krivično djelo pokazuju da se krivolovci već odavno ne boje da pucaju u sve što im se nađe na putu i da je praksa nedozvoljenog lova na zaštićene vrste već duži period prisutna u Crnoj Gori.
– Među primjerima krivolova koji su se našli pod lupom javnosti su i jelen ubijen u NP Biogradska gora, ubijena mečka u Beranama, ubijen srdnać u NP Durmitor, obezglavljen medvjed koji je vožen na haubi po ulicama Podgorice, zatim ubijeni medvjed u kanjonu Tare, medvjed ubijen u Maloj rijeci, dva ubijena bjeloglava supa sa satelitskim transmiterima iz Hrvatske (Perun i Fojiška), pelikani i velike ušare kao i druge grabljivice koje su stradale od posledica ranjavanja, slučajevi krivolova srndaća na Pivi i Goliji... – podsjeća Stanišićeva.
Dodaje da je CZIP zajedno sa 85 organizacija civilnog društva još u februaru podnio inicijativu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o stavljanju moratorijuma na lov.
– U isto vrijeme smo podnijeli zahtjev za elektronsku peticiju na platformi "Glas građana - e-peticije". Dva mjeseca nakon što su inicijativa i peticija proslijeđeni, iz ministarstva smo dobili negativan odgovor koji se nije odnosio na zahtjev za peticiju, već na "inicijativu za hitno uvođenje moratorijuma na lov". Šest mjeseci nakon kandidovanja peticije, CZIP je konačno dobio odgovor od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija koje je zaduženo za tehničku podršku i održavanje portala e-peticije da taj resor nema mehanizam kojim bi uticao na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da odluči po podnijetoj peticiji. Kako bi se glas građana i građanki ipak čuo i kako bi Vladi Crne Gore i resoru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poslali jasnu i glasnu poruku da je krajnje vrijeme da se krivolovu stane na kraj, CZIP je nedavno zajedno sa 12 NVO iz oblasti zaštite prirode pokrenuo onlajn peticiju "Kucnuo je zadnji čas, daj prirodi svoj glas" #MORAtorijum na platformi www.change.org. U peticiji zahtijevamo uvođenje moratorijuma na lov sve dok Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne riješi nagomilane probleme u oblasti lovstva – istakla je Stanišićeva.
Poručuje da za vrijeme moratorijuma na lov očekuju, između ostalog, da se sprovede revizija liste lovnih vrsta i trajanja lovnih sezona najkasnije do kraja 2022., da se organizuje adekvatan monitoring, da se ojačaju kapaciteti lovne inspekcije...
– Zabrana lova, na kojoj insistiramo, jedini je način da omogući dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva. Smatramo da je donošenje ovakve odluke najefikasniji i najsvrsishodniji način da se zaštiti prirodno bogatstvo zemlje koje je dobro svih građana – naglasila je Stanišićeva.
Ornitolog Darko Saveljić u izjavi za "Dan" upozorava da je u Crnoj Gori dominatniji krivolov nego lov što potvrđuje lov van sezone i nelovnim danima, kao i lov sa oružjem koje je zabranjeno u te svrhe.
– To potvrđuje i činjenica da lovci mogu da na haubi svog automobila slikaju na desetine ubijenih, recimo, prepelica. Krivolov je ogromni problem u Crnoj Gori koji mora hitno da se riješi, a na taj problem se ukazuje već decenijama. Svjetski autoritet za zaštitu ptica i njihovih staništa je procijenio da se u Crnoj Gori godišnje krivolovom odstrijeli do 195.000 ptica – naglašava Saveljić.
Dodaje da je subjektivni osjećaj da resorno ministarstvo ništa nije uradilo povodom problema krivolova, odnosno haosa koji se dešava u crnogorskim lovištima.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar