Dijaspora Crnoj Gori donese jedan državni budžet

Prema podacima njemačkog Zavoda za strance u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, do 31. decembra 2022. godine u Njemačkoj je bilo registrovano 27.038 državljana Crne Gore.

U ovaj broj nijesu uračunata lica koja su u međuvremenu, po različitim osnovama, stekla njemačko državljanstvo, pa je stvarni broj osoba crnogorskog porijekla u Njemačkoj vjerovatno i veći, kazao je u razgovoru za "Dan" generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić.

Bukilić ocjenjuje da je ambijent u Crnoj Gori takav da su prema dijaspori često prisutna prevelika, pa čak i nerealna očekivanja – kako u pogledu investicija, tako i u pogledu političkog uticaja.

– Istovremeno, i prethodne i sadašnje vlasti, zbog nedostatka znanja i nedovoljno ozbiljne brige o dijaspori, taj uticaj su u praksi svele na minimum. A činjenice govore suprotno: crnogorska dijaspora je jedan od najvećih ekonomskih stubova države. Samo putem doznaka godišnje u Crnu Goru uđe oko 900 miliona eura. Kada se tome doda novac koji naši ljudi troše tokom godišnjih odmora i dolazaka iz drugih razloga, taj iznos je najmanje dva do tri puta veći. To znači da se kroz dijasporu u Crnu Goru uliva iznos skoro jednak jednom godišnjem državnom budžetu. To jasno pokazuje koliko je dijaspora važna za ekonomski standard i BDP Crne Gore, ali i koliko je važno da država stvori ozbiljniji, profesionalniji i poštovan odnos prema ljudima koji svojim radom i doprinosom iz inostranstva praktično održavaju stabilnost crnogorske ekonomije, ukazuje Bukilić.

Upitan za odnos crnogorske vlasti prema dijaspori, Bukilić kaže da država Crna Gora i dalje nema izgrađene profesionalne kapacitete niti dovoljno stručnih kadrova koji poznaju suštinu i standarde rada sa dijasporom.

– Zbog toga ni nakon gotovo 20 godina od obnove nezavisnosti ne postoji sveobuhvatna, ažurna baza podataka o našim građanima koji žive i rade u inostranstvu, posebno o onima koji su ostvareni u svojim profesijama. Ovakav nedostatak sistemskog pristupa znači da država još nije uspjela da razvije stratešku, dugoročnu i funkcionalnu politiku prema dijaspori. Ne koristi se potencijal ljudi koji su u međunarodnim kompanijama, akademskim institucijama, sportu, kulturi i privredi ostvarili ozbiljne karijere, niti se njihova znanja, iskustva, kontakti i resursi uključuju u razvoj Crne Gore. U praksi, odnos vlasti prema dijaspori najčešće se svodi na protokolarne posjete, kulturne manifestacije i formalne kontakte, bez stvarnog umrežavanja i bez kreiranja jasnih programa kroz koje bi se dijaspora povezivala sa državom i institucijama. Time Crna Gora propušta veliku šansu da kroz svoje ljude u inostranstvu jača ekonomiju, investicije, turizam, međunarodne veze i obrazovne programe. Ukratko, nedostatak kadrova, nepostojanje baze podataka i nedovoljno razvijene politike prema dijaspori pokazuju da odnos države prema našim ljudima u svijetu nije ni blizu onoga što bi mogao i morao da bude – posebno kada se zna koliki potencijal dijaspora realno ima za razvoj Crne Gore, ocijenio je Bukilić.

Mnogi se ne osjećaju dobrodošlo u svojoj domovini

Bukilić navodi da postoji interesovanje za povratak naših građana iz inostranstva u Crnu Goru.

– Većina ljudi iz dijaspore nikada nije `otišla srcem` iz Crne Gore – emocionalna veza sa domovinom je i dalje snažna. Međutim, mnogi se ne osjećaju dobrodošlo ni poželjno, osim u trenucima kada neko procijeni da od njih može imati ličnu korist. Takav pristup stvara veoma neprijatan i obeshrabrujući osjećaj kod dijaspore. Drugim riječima: interesovanje postoji, ali ga često sputava osjećaj da nijesu istinski prepoznati kao vrijedni partneri u razvoju Crne Gore, ističe on.

Na pitanje koje ključne korake bi trebalo crnogorska vlast da preduzme da poboljša odnos sa svojom dijasporom, Bukilić ističe da prije svega, Crna Gora mora da izgradi stručne kadrove koji poznaju savremene modele rada sa dijasporom, jer bez toga nije moguće kreirati ozbiljnu politiku prema našim ljudima u inostranstvu.

– Danas, ni nakon gotovo dvadeset godina od obnove nezavisnosti, država i dalje nema centralizovanu i ažurnu bazu podataka o građanima koji su ostvareni u svojim profesijama širom svijeta. Upravo njihova znanja, iskustva i međunarodni kontakti mogli bi biti ključni resurs u razvoju Crne Gore. Da bi se to promijenilo, vlast bi trebalo da preduzme nekoliko konkretnih koraka: profesionalizovati rad sa dijasporom – formirati timove koji se bave isključivo dijasporom, sa jasno definisanim mandatima, ciljevima i indikatorima uspješnosti. Kreirati sveobuhvatnu bazu podataka – mapirati uspješne crnogorske stručnjake, preduzetnike, investitore, akademike i umjetnike širom svijeta, i redovno ažurirati te podatke. Potrebno je razviti programe umrežavanja – omogućiti dijaspori da kroz savjete, radne grupe, konferencije i mentorski rad da doprinos razvoju Crne Gore, otvoriti vrata za investicije dijaspore – pojednostaviti procedure, ponuditi konkretne projekte i stvoriti institucionalne garancije koje ulivaju povjerenje potencijalnim investitorima iz dijaspore, ojačati kulturne, obrazovne i ekonomske veze – kroz programe za mlade, razmjene, stipendije, sezonske angažmane i privlačenje stručnjaka da dio godine rade u Crnoj Gori. Zatim uspostaviti stalnu komunikaciju – ne samo kroz protokolarne posjete već kroz konkretne projekte, digitalne platforme i aktivno uključivanje dijaspore u razvojne politike. Ukratko, ključ je u profesionalizaciji, umrežavanju i stvaranju jasnih mehanizama saradnje. Tek kada država počne da vidi dijasporu kao partnera i razvojni resurs, odnos sa našim ljudima u inostranstvu može postati ono što bi trebalo da bude – izjavio je Bukilić.