Ovo je zaključeno u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025–2029. godine, sa Akcionim planom 2025–2026.
Službena statistika pokazuje da su djeca najčešće žrtve nasilja u porodici (53 odsto), ali da je i nasilje nad djecom u školama proteklih godina u porastu, te da sa sve većim prisustvom djece u onlajn sferi raste i onlajn nasilje nad njima.
– Strategija za period 2025−2029. godine omogućiće Crnoj Gori da nastavi s promovisanjem politike nulte tolerancije nasilja nad djecom, koja je pokrenuta prvom Strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2017−2021. godine – navodi se u tom strateškom dokumentu.
Kao ključni problem prepoznata je nedovoljna prevencija i zaštita od nasilja nad dječacima i djevojčicama u Crnoj Gori, što za posledicu, između ostalog, ima veće izdatke za zdravstvenu, socijalnu i dječju zaštitu, niži stepen bezbjednosti u društvu, slabiji ekonomski napredak društva, slab uspjeh u školovanju, unutargeneracijsko nasilje, rizično ponašanje, probleme s mentalnim zdravljem, suicid...
– Mada je dosta napretka ostvareno kroz implementaciju prve Strategije za prevenciju i zaštitu od nasilja nad djecom za period 2017‒2021. godine, pojava nasilja nad djecom se nije smanjila, a neki oblici su čak doživjeli porast, što ukazuje da na svim nivoima u Crnoj Gori prevencija nasilja nad djecom i zaštita djece od nasilja nijesu bile potpuno djelotvorne – konstatovano je u tom dokumentu.
Na rasprostranjenost nasilja u crnogorskom društvu, kako je navedeno, ukazalo je i nekoliko studija. Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS), koje su realizovali Monstat i UNICEF 2018. godine, pokazalo je da od 3.501 djeteta starosti od jedne do 14 godina, koja su živjela u domaćinstvima obuhvaćenim uzorkom, u mjesecu koji je prethodio istraživanju, 69 odsto bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju kao obliku kažnjavanja od strane najmanje jednog odraslog člana domaćinstva, dok je 31 odsto bilo izloženo nekom obliku fizičkog kažnjavanja, a dva odsto teškim oblicima fizičkog kažnjavanja.
U većem riziku od nasilja su djeca iz najsiromašnijih porodica i romskih naselja. Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. pokazalo je da je 43 odsto školske djece svjedočilo nasilju u svojoj školi, 17 odsto je tvrdilo da su bili žrtve nasilja, a 6,7 odsto priznalo da su bili nasilni prema drugoj djeci.
– Iako uglavnom nedostaju zvanični podaci o onlajn nasilju nad djecom, istraživanje koje je 2017. godine sproveo UNICEF, u saradnji s Vladom Ujedinjenog Kraljevstva, koje se naročito fokusiralo na onlajn iskustva djece, utvrdilo je da je 38 odsto djece starosti 9‒17 godina, iz 1.002 crnogorska domaćinstva, doživjelo najmanje jednu uznemirujuću situaciju na internetu u protekloj godini, od uvredljivog postupanja, do toga da su vidjeli neprilične sadržaje ili dobili neprilične poruke – navodi se u Strategiji.
Kako je zaključeno u tom dokumentu, budući da se nasilje nad djecom dominantno dešava u porodičnom okruženju, očigledno je da zakoni kreirani kako bi se spriječilo da djeca postanu žrtve nasilja u porodici i kako bi se pružio adekvatan odgovor kojim se odvraćaju počinioci ne pružaju neophodnu zaštitu.
