Doktor nauka bezbjednosti, doc. dr Veselin Konatar kazao je u razgovoru za "Dan" da smo kada je u pitanju kadrovska kombinatorika svakodnevno u prilici da uočimo da postoje ozbiljni promašaji. Poručuje da je neophodno izaći iz ove političke agonije koja indukuje usložnjavanje bezbjednosne situacije, prije nego što, kako kaže, šteta po vitalne interese građana bude višestruko uveća.

– Vjerujem da sektor bezbjednosti ima kadar koji stručno, odgovorno i profesionalno može da odgovori svim izazovima, rizicima ili prijetnjama sa kojima se može suočiti crnogorsko društvo. Ovdje ne mislim samo na dio kadra koji je već angažovan u bezbjednosnom sistemu, već i na one koji su iz raznih razloga van sistema. Kada ovo kažem, ne mislim da trenutno na svim pozicijama imamo "prave ljude na pravim mjestima"– ocijenio je Konatar.

Odgovarajući na pitanje kako procjenjuje da će se dalje razvijati bezbjednosna situacija, Konatar kaže da Crnu Goru, posebno od afere "Državni udar", preko usvajanja Zakona o oduzimanju crkvene imovine, formiranja vlade, do danas karakteriše manifestna nestabilnost.

– Indikatori koji se uzimaju kod izrade strateških bezbjednosnih procjena govore da nam predstoji još turbulentniji period koji će zahvatiti sve sfere društvenog života, a sa kojim Vlada u ovom formatu nije spremna da se suoči – upozorio je Konatar.

On smatra da je zabrinjavajuće to što je predsjednik skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević nedavno najavio da će tražiti da nosi oružje.

– Bezbjednost je fenomen, koji se ne može posmatrati samo kroz prizmu nasilja, konflikata, ratova, kriza ili sličnih pojava. Čak i ukoliko ne postoje prijetnje, samo prisustvo straha se shvata kao ugrožavanje bezbjednosti. Kako je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu u poziciji da ima uvid u dokumenta, klasifikovana određenim stepenom tajnosti, koja se tiču nacionalne, javne, lične, imovinske … itd. bezbjednosti – izjava Kneževića da će tražiti da mu se odobri da nosi oružje je zabrinjavajuća. Drugim riječima, Milan Knežević, kao korisnik podataka kojima šira javnost nema pristup, procjenjuje da mu je lična bezbjednost ugrožena ili može biti ugrožena – istakao je Konatar.

Komentarišući različite procjene bezbjednosne situacije od strane vicepremijera Dritana Abazovića i Demokratske Crne Gore, Konatar kaže da se radi o političkim izjavama, koje i ne moraju da korespondiraju sa realnim stanjem.

– Političarima je to dozvoljeno. Procjena lidera URA Dritana Abazovića znatno odstupa od saopštenja koje dolazi iz Demokratske Crne Gore, što može da bude rezultat kvalifikacije različitog tipa bezbjednosti o kojoj govore (političkoj, društvenoj, ličnoj, ekonomskoj, zdravstvenoj, pregrambenoj bezbjednosti), različitog tumačenja prezentiranih podataka, selekcije podataka na kojima temelje zaključke, različitih metodologija izrade procjene, različitog percipiranja metoda i formi ugrožavanja bezbjednosti, ciljeva nosilaca destruktivnih aktivnosti... Posao izrade bezbjednosnih procjena je kompleksan posao jer zahtijeva analitičke i misaone procese utemeljene na provjerenim i pouzdanim podacima, što podrazumijeva primjenu naučnih metoda. Ovo je proces koji ni u kom slučaju ne smije da bude opterećen bilo kakvim uskostranačkim kalkulacijama. Nepolitizovane bezbjednosne procjene su temelj za planiranje i realizaciju mjera i aktivnosti vezanih za sprečavanje neželjenih događaja i mogućih posledica, od čijeg kvaliteta zavisi i kvalitet rada cjelokupnog bezbjednosnog sistema – izjavio je Konatar.

Konatar smatra da je Abazović u pravu kada ne prihvata mogućnost da bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Peruničić bude jedini krivac za prisluškivanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

– ANB je servis podređen predsjedniku Vlade. On postavlja pitanja, traži savjete ili zahijteva rješavanje nekog problema kroz pokretanje obavještajnog istraživanja. Na osnovu specifikovanih zahtjeva kreatora politike dalje se izdaju konkretna uputstva. Prema tome, Dejan Peruničić ne može biti jedini krivac čak i da se dokaže da je on izdao naredbu za ugrađivanje prislušnih uređaja u prostorije SDT – smatra Konatar.

Upozorava da svaki politički sistem koji pati od manjka demokratije odlikuju zarobljene institucije.

– To je bio slučaj i sa ANB, u kome se izvršavanje postavljenih zadataka odvijalo pod motom – "cilj opravdava sredstvo". Ne treba gajiti iluzije da su zaposleni u ANB od strane bivšeg režima tretirani drugačije osim kao sredstvo. U izvršavanju postavljenih zadataka i suočeni sa moralnim dilemama, kojih je u obavještajnom radu napretek, pripadnici obavještajnih službi su često ukliješteni između "dvije vrste moralnosti" – lične i profesionalne. Pokazalo se da su dobri zakoni, pravila, procedure i nadzor neophodni za efikasnije i pouzdanije obavještajne agencije, ali nijesu garancija za moralno ponašanje njenih pripadnika s obzirom na to da moralno ponašanje ne podrazumijeva slijepo postupanje u skladu sa naredbama, pravilima, propisima, uredbama ili procedurama. Proces vođen protiv nacista u Nirnbergu to najbolje pokazuje. Da bi donosili ispravne odluke u vezi sa nekom moralnom dilemom pripadnici obavještajnih službi moraju da posjeduju sposobnost da moralno rasuđuju (moralno prosuđuju, moralno zaključuju), što je u srži procesa donošenja moralnih odluka, i kritički promišljaju. To se uči. Stoga, a imajući u vidu da je svako kritičko razmišljanje u ANB bilo zabranjeno, ne treba a priori odbaciti mogućnost ni da je zakašnjelo "suočavanje sa istinom" bilo okidač da se visoki službenik ANB Luka Bulatović odluči na ovaj korak (izvrši samoubistvo) – rekao je Konatar, komentarišući navode Abazovića da su zlouopotrebe bivšeg menadzmenta uticale na psihu Luke Bulatovića da izvrši samoubistvo.