Iz te institucije upozorili su na nastavak prakse prinudne naplate troškova postupka, ogroman broj tužbi iz radnog odnosa, nepostupanje po presudama Upravnog suda, ali i na zabrinjavajući odnos pojedinih institucija prema Zaštitniku, čiji se zahtjevi za dostavljanje dokumentacije ignorišu.
Prema podacima Zaštitnika, izgubljeni sudski postupci u prvom kvartalu prošle godine koštali su poreske obveznike 6,03 miliona eura, u drugom 12,06 miliona, u trećem 3,79 miliona, a u četvrtom 3,44 miliona eura.
Zaštitnik je u prošloj godini zabilježio drastičan rast predmeta – za 86 odsto u odnosu na 2023, ali i znatno veći broj tužbi – za 58 odsto (sa 3.764 u 2023. na 6.431 u 2024. godini).
– Tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pristižu, što slučaj i u ovom kvartalnom periodu, uglavnom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane, ali i protiv svih ostalih državnih organa – navodi se u informaciji koju je Zaštitnik dostavio Vladi za poslednji kvartal prošle godine.
Ukazali su da MUP u postupcima pred sudovima ne dostavlja potrebnu dokumentaciju, pa ni na poziv suda, što je, kako su istakli, alarmantna situacija.
– Dok, sa druge strane, postoje situacije da vještacima finansijske struke dozvole pristup dokumentaciji prilikom njihovog dolaska neposredno u prostorije MUP-a, pa da određeni službenici daju i usmene informacije koje posluže vještacima za nalaze, a Zaštitnik i dalje ostaje uskraćen za uvid u tu dokumentaciju. Ovaj problem je potrebno pod hitno riješiti – pozvala je zaštitnica Bojana Ćirović, uz napomenu da o mirnom rješavanju radnih sporova nema ni govora kada je u pitanju taj organ.
Konstatovano je da se podnose i tužbe za naknadu materijalne štete po osnovu neisplaćenog specijalnog dodatka kao faktičkog rada u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva od strane prvenstveno zaposlenih u MUP-u, UIKS-u i dr., ali i zbog svih drugih naknada na zaradu, shodno važećim zakonskim propisima.
– Potraživanje zaposlenih u upravi i pravosuđu na ime troškova prevoza za period 2008–2025. godine Ustavni sud Crne Gore je konačno ocijenio kao neosnovano, a nakon što je Zaštitnik svojom ustavnom žalbom osporio presudu Višeg suda u Podgorici Gž.br. 280/24 od 5. marta 2024. godine, kojom taj sud priznaje na zakonu neutemeljeno potraživanje zaposlenih u upravi i pravosuđu. Ustavni sud je dao iscrpne razloge u svojoj odluci, dok je u pojedinim djelovima ukazao da sud u ovom slučaju arbitrarno i proizvoljno postupa, ocjenjujući takvo postupanje očiglednim. Na ovaj način je kasa budžeta mogla da bude olakšana za preko 70 miliona eura – predočeno je u informaciji.
Kako se dalje navodi, u toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, dok je stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata na koji su bili izabrani, a zatim nezakonito razriješeni. Ukazano je i da pojedini organi i dalje nastavljaju sa angažovanjem advokatskih kancelarija za zastupanje pred sudovima, konkreno navodeći Upravu za kapitalne projekte, koja, kako objašnjavaju, nema svojstvo pravnog lica i kojem je zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
– U konkretnom, Zaštitnik će pokrenuti postupke regresa u odnosu na lica koja su takve ugovore zaključivala i isplaćivala sredstva iz budžeta, što ne predstavlja ništa drugo do zloupotrebu sredstava iz budžeta i zloupotrebu službenog položaja – upozorila je Ćirović.
Zaštitnik je u prošloj godini po osnovu troškova naplatio 261.813 eura. Vrijednost sporova u kojima je Zaštitnik lani uspio iznosi 14,7 miliona eura.
