Državne institucije su tokom prošle godine, kada su na čelu institucija bili kadrovi bivše vlasti, po osnovu izdataka za isplate ugovora o djelu potrošile 12.187.455,62 eura, pokazuju podaci iz Predloga zakona o završnom računu budzeta Crne Gore za 2020, koji je nedavno predat u skupštinsku proceduru. Ugovor o djelu je često korišćena forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. On nije isto što i ugovor o radu, nije prepoznat Zakonom o radu i, osim plate, lica angažovana po tom osnovu ne ostvaruju druga prava.

Izdaci po osnovu ugovora o djelu su duplirani od 2015. kada su iznosili oko 5,6 miliona eura. U junu prošle godine Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je brojne nepravilnosti prilikom angažmana službenika. Kako se navodi u dokumentu koji je objavila DRI, državni organi su samo od 2016. do 2019. godine na ugovore o djelu potrošili 31,5 miliona eura, a planirana sredstva Zakonom o budzetu za te ugovore su bila 22,9 miliona u istom periodu, što znači da su planirani iznos sredstava premašili za osam i po miliona.

Prema ocjeni Zarije Pavićevića iz "Alternative Crna Gora", ugovori o djelu po osnovu kojih se angažuju zaposleni u službama svjestan su pokušaj državnih organa da izbjegnu zakonsku obavezu da raspišu oglase za ta radna mjesta.

– Na taj način država se svjesno gura u gubitak kako bi se zaposlili partijski kadrovi. S druge strane, prema tim ljudima se vrši jasna diskriminacija u odnosu na ostale zaposlene u državnoj administraciji, oni nemaju nikakva prava i moraju da slušaju onoga ko ih je i zaposlio. Na taj način pravi se armija podanika i glasačka mašinerija za svake izbore. Suma od 12,5 miliona egzaktan je podatak koliko se troši na zloupotrebu državnih sredstava – istakao je Pavićević.

Prema riječima Ines Mrdović iz "Akcije za socijalnu pravdu", ugovori o djelu, iako to zakon strogo zabranjuje, postali su praktično uobičajeni način zapošljavanja u javnoj administraciji, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.

– S licem se prvo zaključuju ovi ugovori, a kasnije se prevedu u status ugovora o radu. Na ovaj način se izbjegava obavezna zakonska procedura za zapošljavanje u javnoj administraciji, s čim bi nova vlast morala da raskrsti, a ne da nastavlja putem ranije vlasti (prošla vlast je osmislila ovaj model kako bi politički profitirala). Radi se o klasičnim zapošljavanjima preko veze ili u partijske svrhe, koje dodatno jedu novac svih građana u ionako preglomaznoj administraciji – navodi Mrdovićeva.