U skupštinskoj proceduri su već duže od četiri mjeseca predlozi zakona o izmjenama i dopuna zakona o poreskoj administraciji i o finansiranju lokalne samouprave, koje je Vlada dostavila Skupštini na usvajanje po hitnom postupku, saopštio je "Danu" državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović. Podsjeća da se poslanici o njima nijesu izjasnili ni sredinom juna, kada je usvojen Zakon o budzetu, a ističe da se Evropska komisija (EK) prije par dana interesovala, između ostalog, i o temama koje tretiraju ti propisi.

– Svjedoci smo da se su se određena lica u prethodnom periodu enormno bogatila, te značajno povećala svoju imovinu. Analize, koje smo radili pokazale su da prijavljeni prihodi ovih lica apsolutno ne korespondiraju sa vrijednošću njihove imovine. Ovo je, očigledno, jasno i građanima. Dakle, usvajanjem ovog seta zakona, omogućilo bi se da Uprava prihoda i carina izvrši procjenu vrijednosti imovine određenog lica, a da se onda oporezuje neprijavljeni dohodak, odnosno prihodi ovih lica, koji su omogućili sticanje predmetne imovine. Oporezovala bi se razlika između vrijednosti imovine umanjene za iznos prijavljenog dohotka – dakle, realno ostvareni, a neprijavljeni i neoporezovani dohodak – navodi Odović.

Kaže da se EK interesuje u vezi sa novom poreskom stopom za neprijavljeni prihod i načinom na koji se primjenjuje to rješenje, koje nije moguće sprovesti bez usvajanja predloženih izmjena Zakona o poreskoj administraciji.

– U okviru pitanja iz oblasti oporezivanja, MFSS je upitano o načinu na koji se može primijeniti nova poreska stopa na neprijavljeni prihod, kao i kada se očekuje usvajanje zakona o poreskoj administraciji. Imamo jednu paradoksalnu situaciju – jeste pohvalno to što je Skupština usvojila izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim je predviđeno da stopa za neprijavljeni prihod iznosi 80 odsto, ali nijesu razmatrane izmjene ova dva prateća predloga zakona – da bi se obezbijedio način na koji će država naplaćivati te prihode. Došli smo u situaciju da imamo propisanu stopu oporezivanja neprijavljenih prihoda, ali nemamo mogućnost da ovu stopu primijenimo. Nažalost, zbog toga bi se moglo reći da su oni sumnjivo enormno bogati i dalje "bezbjedni". Apelujemo da poslanici što prije razmotre set predloga zakona, koji su u skupštinskoj proceduri od 14. maja ove godine. U kontekstu predloga koji mjesecima čekaju razmatranje, ukazujemo da rast prihoda od akciza u dosadašnjem periodu kompenzuje planirani efekat predloženih zakonskih rješenja, koja se odnose na akciznu politiku – istakao je Odović.

Ističe da su i pored toga što budzet trpi zbog neusvajanja izmjena zakona uspjeli da boljom naplatom prihoda tokom sezone i povećanom poreskom disciplinom doprinesu da kompenzuju planirane efekte, koji treba da prate mjere iz budzeta ove godine.

– Da je Skupština usvojila predložene zakone državni budzet, koji tri mjeseca zaredom bilježi suficit, imao bi još veće prihode, pa bi i građani neposredno mogli da osjete povećanje životnog standarda. Pored povećanja prihoda državnog budzeta za nekoliko desetina miliona eura i poboljšanja životnog standarda građana, posebno je važno to što upoređivanje vrijednosti imovine sa prijavljenim prihodima predstavlja jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije – ocjenjuje Odović.

U susret usvajanju nacrta zakona o porijeklu imovine, posebno je značajno, kaže Odović, da imamo ove dugoočekivane prateće zakone za oštriji obračun sa neprijavljenim prihodima.

– Radna grupa za izradu nacrta zakona o porijeklu imovine priprema normativna rješenja, uz pomoć međunarodnih eksperata. Radi efikasne borbe protiv korupcije neophodno je postojanje oba ova instrumenta – zaključuje Odović.