- Klimatski ciljevi imaju poseban značaj za čitavu Crnu Goru, a posebno za Pljevlja, čija se ekonomija primarno bazira na sektoru uglja. Podsjećam na to da više od 1.500 radnika u Rudniku uglja i Termoelektrani, kao i desetine povezanih preduzeća i porodica koje zavise od ovog sektora, suočavaju se s neizvjesnom budućnošću. Podsjetimo se na to da pravedna tranzicija podrazumijeva ekonomsko osnaživanje lokalnih zajednica, stvaranje novih radnih mjesta i osiguranje dostojanstvene budućnosti za radnike koji su decenijama doprinosili energetskoj stabilnosti zemlje. Međutim, od 2019. godine, otkako Eko-tim prati ovo pitanje, sa nivoa države je urađeno jako malo. Ne postoji definisana upravljačka struktura, nisu jasno određene odgovornosti, ne postoje precizno definisane ekonomske aktivnosti, izvori finansiranja, rokovi i konkretni mehanizmi podrške tranziciji - istakao je u svom uvodnom izlaganju Milija Čabarkapa, izvršni direktor Eko-tima.

Dalje je rekao da je Eko-tim prošle godine podnio Vladi Crne Gore inicijativu za izradu Plana pravedne tranzicije, kao ključnog strateškog dokumenta, kao i inicijativu Ministarstvu ekologije i Eko-fondu za osnivanje namjenskog finansijskog programa unutar Eko-fonda, kroz koji bi sredstva prikupljena od emisionih kredita koje uplaćuje Elektroprivreda Crne Gore i eko-naknada pljevaljskih zagađivača bila direktno usmjerena ka projektima pravedne tranzicije.

- Nažalost, institucije nijesu odgovorile ni na jednu od ovih inicijativa, što jasno pokazuje da i dalje ne postoji politička volja sa najvišeg nivoa da se osigura podrška pravednoj tranziciji i da država pokaže da se ozbiljno bavi ovim pitanjem. A podsjećam da ovo nije pitanje jedne industrije, jednog sektora ili jedne lokalne zajednice – ovo je pitanje budućnosti naroda jednog grada, grada koji je dao mnogo Crnoj Gori i koji zaslužuje sigurnost, podršku i jasan plan za budućnost - poručio je Čabarkapa.

Čabarkapa: Neophodno osnovati namjenski program za pravednu tranziciju u okviru Eko-fonda

- Naš novorevidovani nacionalni utvrđeni doprinos za smanjenje emisija gasova sa efektom staklane bašte ima novu ciljnu vrijednost smanjenja GHG emisija. Njime se želi postići smanjene od 55% do 2030. godine, odnosno smanjenje od 60% do 2035. godine. Znamo da su ovi ciljevi ambiciozni, ali ujedno nisu neizvodljivi. Ovaj cilj ćemo ostvariti kroz niz različitih mjera, među kojima će dekarbonizacija imati jako važnu ulogu, kao i kroz inicijative predviđene u ključim nacionalnim strateškim i razvojnim planovima Crne Gore - naveo je Zoran Dabetić, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u dijelu uvodnog izlaganja.

- Mi kao kompanija već neki period zajedno sa nevladinim sektorom učestvujemo u raznim događajima i procesima povezanim sa pravednom tranzicijom. Međutim ne vidimo neke drastične promjene na tom planu da su se desile u međuvremenu. Država mora jasno da izađe sa konkretnim planovima, načinima finansiranja, redosljedom koraka, odgovornostima i tako proces pravedne tranzicije učini mogućim - naveo je Veselin Sekulić, pomoćnik direktora FC Proizvodnja u Elektroprivredi Crne Gore u dijelu uvodnog izlaganja.

Opština Pljevlja shvata važnost i kompleksnost samog procesa pravedne energetske tranzicije.

- Tradicionalno je u Pljevljima privreda oslonjena na industriju uglja i energetiku. Pravedna tranzicija treba da osigura održivi razvoj, zaštiti lokalno stanovništvo i smanji ekološke probleme. U tom cilju Opština Pljevlja preduzima ključne aktivnosti u samom procesu, od kojih se izdvajaju članstvo u Radnoj grupi za pravednu tranzicij, izrada Akcionog plana za održivu energiju i klimu Pljevalja – SECAP, izrada dokumenata Mape puta za Pravednu i Dijagnostika socio-ekonomskog stanja u regionu uglja Pljevlja, izrada Plana za oporavak Pljevalja, pružanje podrške razvoju održivih ekonomskih aktivnosti, poljoprivredi i mjerama energetske efikasnosti, kao i brojne druge aktivnosti - navela je Ljiljana Đondović, menadžerka Opštine Pljevlja u dijelu uvodnog izlaganja.