To se navodi u dokumentu "Sektorska analiza za utvrđivanje predloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz budžeta Crne Gore u 2026. godini, koji je dostavljen Vladi.
Resor na čijem je čelu ministarka Anđela Jakšić Stojanović pripremio je ovu analizu sa ciljem da se, kako navode, blagovremeno planira visina sredstava koja će biti izdvojena na pozicijama ministarstava nadležnih za oblasti koje Vlada utvrdi kao prioritetne za finansiranje projekata i programa NVO.
Iz ministarstva navode da Crna Gora već ima razvijenu akademsku zajednicu u okviru četiri univerziteta i većeg broja samostalnih fakultetskih jedinica, odnosno respektabilan broj lica sa titulom doktora nauka vezanih za proces visokog obrazovanja.
– Ipak, nedovoljna je njihova uključenost u proces istraživanja i inovacija, koji podrazumijeva kontinuiran naučnoistraživački rad uz ažurno praćenje savremenih standarda, metoda i trendova u oblasti nauke širom svijeta, a naročito kada su u pitanju komercijalno orijentisana istraživanja – smatraju u MPNI.
U Crnoj Gori ima ukupno registrovanih 1.596 istraživača – 791 žena i 805 muškaraca.
– Ovo ukazuje na nužnost ulaganja u istraživačku profesiju, a početak toga procesa je upravo promocija i popularizacija nauke u društvu. Kako bismo išli u korak s vremenom, potrebno je stimulisati mlade da se što više posvećuju bavljenju naukom i tehnologijom, bilo kao profesionalnim usmjerenjem, bilo kao hobijem. Za to im treba pružiti šansu i obezbijediti minimalne uslove. To posebno treba omogućiti onima koji pokažu izuzetno interesovanje i određeni talenat – piše u dokumentu MPNI.
U tom resoru učočavaju i problem u procesu afirmacije istraživačke profesije, kao i malu zainteresovanost srednjoškolaca za upis na fakultete prirodnih nauka, kao posljedica nedovoljne informisanosti i obaviještenosti.
– Pokazatelj ovog problema su podaci Univerziteta Crne Gore o upisu studenata za smjerove prirodnih nauka. Naime, podaci Prirodno-matematičkog fakulteta ukazuju na slabo interesovanje učenika za upis na studijski program Fizika (od konkursom predviđenih 30, prosječan broj upisanih je iznosio 15 po studijskoj godini u 2020/2021, 2021/2022. i 2022/2023, dok je u studijskoj 2023/2024. godini znatno manje interesovanje, od samo 8 studenata, a u 2025/2026 samo 3 studenta). Na studijskom programu Matematika prosječno je upisano oko 15 studenata od konkursom traženih 30 po studijskoj godini, u toku 2020/2021, 2021/2022, 2022/2023. i 2023/2024. studijske godine, dok je u 2025/2026. upisano njih 10. Neznatno je bolja situacija na studijskom programu Biologija, gdje je prosječno upisanih 40–45 studenata od konkursom traženih 50 po studijskoj godini, u toku 2020/2021, 2021/2022, 2022/2023. i 2023/2024. studijske godine, dok je u 2025/2026. upisano samo njih 22 – predočeno je u dokumentu dostavljenom Vladi.
Iz MPNI tvrde da posljednjih godina modeli klasičnog obrazovanja zaostaju za savremenim trendovima nametnutim u informatičkoj eri, a direktne posljedice takvog zaostajanja svoje ishodište nalaze u nezaposlenosti mladih, socijalnoj isključenosti, kao i u neprepoznavanju sopstvenih potencijala.
– U Crnoj Gori još uvijek postoji nedovoljno mjesta i prilika gdje mladi mogu da se bave naukom i tehnologijom van onoga što im pruža redovni obrazovni sistem. I dalje je mali broj laboratorija, radionica, istraživačkih kampova ili drugih oblika organizovanog rada sa mladima koji žele da se bave naukom i tehnologijom – ukazano je u dokumentu.
Zbog svega navedenog, MPNI smatra da je potrebno podržati NVO koje se bave promocijom nauke, jer će na zanimljiv i edukativan način približiti đacima svijet nauke i motivisati ih da se njom i bave, kao i da njihovo buduće zanimanje bude usmjereno na nauku, jer bez nauke i efikasne primjene novih tehnologija nijedno društvo ne može da se razvija.
– Ključno je promovisanje istraživačke profesije i njene atraktivnosti, kao i karijere naučnika i istraživača uopšte, ali i karijere istraživača u privredi i povezivanje akademskog i privatnog sektora, što bi učinilo da se Crna Gora okrene ka ekonomiji baziranoj na znanju. Samo kvalitetna naučnoistraživačka zajednica predstavlja pravi društveni resurs, tj. katalizator ideja privlačnih za biznis koji pokreću privredni rast. Štaviše, budući da je jedan od operativnih ciljeva definisanih Strategijom naučnoistraživačke djelatnosti 2024–2028. za ostvarenje strateškog cilja "Jačanje ljudskih resursa i institucionalnih kapaciteta u oblasti nauke i istraživanja" upravo promocija nauke u društvu, potrebno je podstaći i osnažiti NVO koje nemaju status naučnoistraživačke ustanove i njihove ljudske resurse, u cilju uključivanja u naučnoistraživačku zajednicu. Takođe, NVO koje ne posjeduju licencu za obavljanje naučnoistraživačke djelatnosti, izdatu od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ne mogu biti nosioci istraživanja u okviru konkursa za sufinansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekata, što predstavlja osnovni uslov za učešće na ovom
konkursu u svojstvu nosioca istraživanja ili partnera na projektu. Međutim, predstavnici ovih organizacija, ukoliko ispunjavaju sve konkursom propisane uslove, mogu biti angažovani kao članovi istraživačkog tima. Prethodno navedeno govori u prilog tome da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prepoznaje da u okviru nevladinih organizacija postoje kadrovski potencijali, koji mogu znatno doprinijeti razvoju naučnoistraživačke djelatnosti – navode iz resora na čijem čelu je Anđela Jakšić Stojanović.
