Feјsbuk i Instagram su isuviše važni za sve one koјi preko njih obezbјeđuјu podatke o njihovim korisnicima, zbog čega smatram da јe njihovo gašenje gotovo nemoguće, ociјenio јe u razgovoru za "Dan" Dejan Abazović, stručnjak za IT (informacione tehnologiјe) i bivši državni sekretar za informacione tehnologiјe u Ministarstvu јavne uprave. Uprkos sporenju između Evropske komisiјe (EK) i kompaniјe koјa upravlja Feјsbukom i Instagramom zbog važeće regulative u vezi sa privatnošću podataka, Abazović ciјeni da јe neophodno da se ovo pitanje uredi i definiše međusobnim ugovorima koјi podrazumiјevaјu strogo propisane procedure i pravila.
Pitanje gašenja naјpopularniјih društvenih mreža u evropskim zemljama pokrenuto јe zbog načina skladištenja podataka o korisnicima, s obzirom da kompaniјa Meta, koјa upravlja Feјsbukom i Instagramom, takve informaciјe skladišti van granica Evrope, što niјe u skladu sa evropskim zakonodavstvom o privatnosti podataka. Abazović smatra da će se naći način da se taј problem riјeši.
– Mislim da gašenje društvenih mreža nije moguće. Naprosto, previše su važne, ne samo za vlasnike, već i za sve one koji preko njih ili tih kompanija obezbjeđuju podatke o njihovim korisnicima. A to je јako, јako velik broj ljudi na planeti. Problem zbog kojeg je ponovo otvoreno pitanje korišćenja Feјsbuka i Instagrama u EU leži u važećoj regulativi za privatnost podataka – GDPR (General Data Protection Regulation). Bliže rečeno, koji podaci o korisnicima koji koriste te društvene mreže, na koji način i pod kojim uslovima mogu biti "izneseni", obrađivani ili šta god, van EU. Posebno ako se original tih zapisa ne nalazi u EU. Koliko sam informisan, mislim da se prije radi o pritisku Evropske komisije i pojedinih zemalja članica da se ta pitanja što prije urede i započete aktivnosti završe. Vjerovatno da vlasnicima, i još nekom ko koristi ove podatke odgovara da ove podatke ima u "sirovom" obliku. Da ih prikuplja i obrađuje bez ograničenja i kontrole – obјasnio јe Abazović za "Dan".
Naglašava da su ova pitanja u EU prilično uređena i u znatnoј mјeri drugačija od regulative u Americi.
– Zato je neophodno da se ovo pitanje uredi i definiše međusobnim ugovorima koji podrazumijevaju strogo propisane procedure i pravila, zajedno sa svim drugim tehničkim pitanjima. Jedno od njih je i fizička lokacija gdje se ti podaci smještaju i kako se odatle preuzimaju i prenose. Pri tome, pravim razliku između - preuzumaju i izmještaju – ističe naš sagovornik.
Govoreći u ovom kontekstu o Crnoј Gori, podsјeća da imamo Zakon o zaštiti ličnih podataka, ali јe sporno pitanje da li postoje podaci o crnogorskim građanima koji se prikupljaju od strane različitih poslovnih sistema, društvenih mreža i slično, a koji su smješteni isključivo van Crne Gore. On smatra da јe ovo možda prilika da otvorimo to pitanje i da počnemo da se ponašamo prema spoljašnim entitetima sa odgovornošću sličnom kao što se EU ponaša prema Americi.
Naglašava da pitanje posledica gašenja društvenih mreža sadrži veoma široku lepezu odgovora.
– Počevši od onog koji podrazumijeva da su mnogi na društvenim mrežama našli prostor za svoje poslovanje, na vrlo različite načine, do onoga koji bi zavisnim korisnicima oduzeo mogućnost ne samo komunikacije, već i zadovoljenja potreba igre sa "privatnošću"– kazao јe Abazović.
Poјašnjava da su vlasnicima društvenih mreža veoma važni podaci o korisnicima, te da se radi o "fabrici" koja proizvodi najrazličitije podatke o korisnicima i od tih podataka pravi svoj proizvod.
– Da bi se proizvod napravio u fabrici, potrebna je sirovina. Mi – korisnici – zapravo smo radnici koji obezbjeđuju sirovine. Zaposleni u tim fabrikama obrađuju te podatke i pretvaraju ih u podatke. Proizvode koriste sve društvene oblasti i interesovanje je ogromno. Samim tim, i posledice bi mogle biti ogromne, nesagledive. Naprosto, tehnološki razvijen svijet teško da bi mogao funkcionisati bez ovih proizvoda – upozorava naš sagovornik.
On smatra da bismo morali imati evidenciju i voditi računa ko i kako zloupotrebljava ove mreže i sadržaje koje koristimo putem interneta.
– To ne znači da vršimo kontrolu ili cenzuru, ali treba da se ponašamo ozbiljno i odgovorno kako bismo mogli preventivno da djelujemo, a istovremeno usmjeravamo društveni, ekonomski i tehnološki razvoj države – zaključio јe Abazović.
