To je u razgovoru za "Dan" kazao Židas Daskalovski, profesor političkih nauka na Fakultetu za bezbjednost u Skoplju.
On ističe da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije dobija dodatnu težinu u aktuelnom bezbjednosnom kontekstu.
– Evropska unija (EU) sve jasnije povezuje vladavinu prava sa ukupnom bezbjednosnom arhitekturom, posebno u regionima koji su izloženi transnacionalnim kriminalnim mrežama i spoljnim uticajima. Za Crnu Goru, izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i dalje predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost. U novom geopolitičkom okruženju ovi nedostaci se ne posmatraju samo kao unutrašnji problem, već i kao potencijalni rizik za stabilnost i bezbjednost šireg evropskog prostora – ukazap je Daskalovski.
On smatra da evropska integracija Zapadnog Balkana ostaje strateški prioritet Evropske unije, ali se danas odvija u znatno složenijem geopolitičkom okruženju.
– Rastuće globalne tenzije, uključujući potencijalne razlike između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU u pogledu bezbjednosnih i teritorijalnih pitanja (poput Ukrajine i Grenlanda), dodatno naglašavaju potrebu da EU konsoliduje sopstvenu političku i institucionalnu koheziju – ocijenio je profesor Daskalovski.
U tom kontekstu, kako dodaje, ključni izazov za zemlje zapadnog Balkana ostaje izgradnja funkcionalne vladavine prava i otpornog institucionalnog sistema.
– EU je sve manje spremna da toleriše formalni napredak bez suštinskih rezultata, naročito u uslovima kada proširenje postaje instrument šire bezbjednosne i geopolitičke strategije Unije – naglašava Daskalovski.
On je kazao da je Crna Gora i dalje prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u regionu. Međutim, kako ističe, liderstvo se sve više posmatra kroz prizmu kvaliteta reformi, a ne tehničkog tempa pregovora.
– Cilj članstva do 2028. godine ostaje politički važan signal, ali njegova ostvarivost zavisi od sposobnosti Crne Gore da pokaže kredibilne i nepovratne rezultate u ključnim oblastima, posebno u poglavljima 23 i 24. Istovremeno, unutrašnje debate u EU, dodatno pojačane globalnim krizama i mogućim transatlantskim nesuglasicama, utiču na oprezniji pristup proširenju. To znači da čak i zemlje koje ispunjavaju formalne uslove moraju dokazati dugoročnu institucionalnu stabilnost i otpornost na političke i bezbjednosne šokove, ali ni tada nemaju garancije za članstvo – kazao je Daskalovski.
Podsjeća da se u svjetlu mogućeg institucionalnog preopterećenja EU, ali i promijenjenih odnosa sa tradicionalnim saveznicima, sve ozbiljnije razmatraju modeli fazne ili postepene integracije.
– Ovi modeli imaju za cilj da omoguće bržu ekonomsku i bezbjednosnu integraciju novih članica, uz istovremeno očuvanje efikasnosti odlučivanja unutar Unije. U praksi, to može značiti privremeno ograničeno učešće u političkom odlučivanju, uključujući pravo glasa, dok bi se istovremeno omogućio pristup jedinstvenom tržištu, eventualno fondovima i zajedničkim politikama. Takav pristup odražava pokušaj EU da balansira između geopolitičke potrebe za proširenjem i unutrašnje institucionalne reforme – pojasnio je Daskalovski.
