Podaci iz izvještaja Ujedinjenih nacija (UN) o drogama za 2022. godinu pokazuju da je legalizacija marihuane u Sjedinjenim Američkim Državama dovela do porasta broja ljudi sa psihijatrijskim poremećajima i do povećanja broj samoubistava i hospitalizacija.
Liberalna partija je prekjuče predala u skupštinsku proceduru predlog za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe i liječenje pacijenata, dok je nevladina organizacija Legalizacija.me prije dva mjeseca predala peticiju sa potpisima 6.000 građana kojom traže da se legalizuje kanabis i da građani mjesečno mogu da konzumiraju do 40 grama kod kuće i da uzgajaju četiri stabljike.
I stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija sa kojima smo razgovarali ističu da, osim izvješataja UN, i mnoge studije ukazuju na štetan uticaj marihuane na zdravlje mladih.
– Čini se da je legalizovani kanabis u Sjevernoj Americi – posebno novi moćni proizvodi koji sadrže povišene nivoe visoko indukovanog THC-a (psihoaktivne supstance) – povećao svakodnevnu upotrebu, posebno među mladim odraslim osobama. Pored povećanja poreskih prihoda, to je takođe izazvalo porast broja ljudi sa psihijatrijskim poremećajima, kao i broj samoubistava i hospitalizacija, dok su generalno smanjena hapšenja zbog posjedovanja – piše u izvještaju UN za 2022. godinu.
Psiholog u Domu zdravlja Podgorica Anđela Golubović kazala je za "Dan" da su inicijative kojima se traži legalizacija marihuane u medicinske svrhe pokušaj ulaska tog narkotika na mala vrata.
– Ovaj ulazak marihuane na mala, a nakon toga i na velika vrata, doveo bi do povećanja psihijatrijskih poremećaja kod velikog broja mladih ljudi u Crnoj Gori. To je i razlog zašto marihuana nije bila legalizovana u prošlom vijeku. Redovna konzumacija kanabisa, posebno kod mladih, češće vodi psihozama, što pokazuje i studija objavljena 2020. godine. Psihijatri sa Univerzitetske klinike u Ulmu su između 2011. i 2019. uočili osam puta više psihoza, što pripisuju povećanom udjelu THC-a u džointima – kazala je Golubović.
Ona ističe da je dodatni problem stav mladih ljudi u Crnoj Gori po pitanju normalizacije određenih fenomena.
– Tako ćete često čuti mlade ljude kako kažu "ma nije to droga, to je trava", "svi koriste travu" ili "kad je cijeli društvo konzumira, ne može to biti toliko štetno". Problemi sa pamćenjem i koncentracijom, anksioznost, paranoja, kao i ubrzan rad rad srca, samo su neki od potencijalnih problema koje upotreba marihuane može da izazove – upozorava Golubović.
Iz NVO CAZAS, koja se bavi problemom narkomanije, za "Dan" kažu da je legalizacija marihuane u Crnoj Gori pitanje o kome treba odlučivati hladne glave i pri tome koristiti iskustva država koje su već daleko odmakle u procesu sprovođenja sličnih inicijativa.
– Takođe, pozitivna i negativna iskustva obavezno treba sagledati i u kontekstu sprovođenja zakona i regulativa u našoj državi, što nas mora odmah na početku zabrinuti jer smo svi svedoci kako stvari kod nas funkcionišu u tim oblastima. Postoji niz država koje su legalizovale ili dekriminalizovale upotrebu marihuane. Analizirajući njihova iskustva, možemo da primijetimo i pozitivne i negativne strane ove inicijative. Što se tiče negativnih efekata legalizacije, očigledno je da, i pored ovih pozitivnih efekata na niz oblasti, ništa nije promijenilo činjenicu da je marihuana droga i da njeno korišćenje ima dosta negativnih implikacija po mentalno i sveukupno zdravlje ljudi, a pogotovo kad su u pitanju mladi. Prakse u sprovođenju ovih inicijativa, čak i u državama koje su poznate kao dobro uređene u oblasti sprovođenja zakona, pokazuju da je moguć veliki broj zloupotreba. A ako ovu činjenicu stavimo u kontekst aktuelnog trenutka u našoj državi sa aspekta poštovanj zakona i pravnih normi, potpuno je prirodno da sa zabrinutošću gledamo na mogućnost da se u Crnoj Gori legalizuje marihuana u medicinske svrhe – ističu iz CAZAS-a.
