Elektroprivreda (ECPG), Aerodromi Crne Gore, pljevaljski Rudnik uglja, te Javno preduzeće Morsko dobro, samo su neke od kompanija koje više od godinu dana odbijaju da javnosti stave na uvid podatke o zapošljavanju tokom predizborne kampanje, kazali su iz NVO MANS.

Kako dodaju, osim broja novozaposlenih, kompanije u državnom vlasništvu kriju i imena lica i iznos zarada koja im isplaćuju, pravdajući takvu praksu zaštitom privatnosti ili proglašavajući informacije za poslovnu tajnu.

- Kako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne predviđa obavezu da državne kompanije dostavljaju Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) podatke o novozaposlenim tokom izbornog procesa, MANS je te podatke zatražio koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama - navode u saopštenju.

Kako navode, tako su Elektroprivreda i Aerodromi Crne Gore u potpunosti ignorisali zahtjeve za informacijama i nisu odgovorili niti na jedan upućeni zahtjev o broju ljudi koje su zaposlili tokom ove i prethodne godine.

Ove državne kompanije su nastavile da ignorišu zakonsku obavezu čak i nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) donijela odluke kojima im nalaže da odgovore na upućene zahtjeve - dodaju iz NVO MANS-a.

- Javno preduzeće Morsko dobro je nakon lokalnih izbora prošle godine prestalo da dostavlja podatke o novozaposlenim, a do tada su imali praksu da prikrivaju neto iznose licima koje su zapošljavali. Podatke o iznosima zarada kriju i u Pošti Crne Gore koja kontinuirano odbija da saopšti informaciju o neto zaradama lica koje angažuje po ugovoru o djelu, tvrdeći da su zarade koje isplaćuju lični podatak - ističu.

Sa druge strane, kako dodaju, kćerka kompanija EPCG, Solar gradnja i dalje odbija da dostavi ugovore sa novozaposlenim, što je praksa koju ima i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koji zabranu pristupa informacijama iz ugovora pravda navodnom zaštitom privatnosti.

Navode da ovakva praksa pokazuje ne samo da državne kompanije ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, već da se ulažu značajni napori da se od javnosti sakriju informacije koje bi mogle ukazati na moguće zloupotrebe državnih resursa uoči izbora.

- Puna transparentost ovih podataka je potrebna zbog činjenice da je takozvano partijsko zapošljavanje prepoznato kao jedan od ključih mehanizama za uticaj na birače, ali i zbog činjenice da je nakon smjene vlasti 2020. godine upravljanje državnim kompanijama ponovo preuzeo kadar koji je na te pozicije instaliran zahvaljujući partijskoj trgovini i podjeli političkog plijena - kažu iz MANS-a.

Obaveza da se ograniči zapošljavanje u izbornom periodu uz punu transparentnost informacija, za državne kompanije nije uvedena sa posljednjim izmjenama Zakona o finansiranju politilčkih subjekata i izbornih kampanja, prije svega zahvaljući, kako kažu, prethodnoj vlasti.

- Danas, tri godine nakon smjene te vlasti, jasno je da izborna reforma ne odgovara ni novoj političkoj većini, te da je javni interes i dalje podređen partijskom - zaključuju iz MANS-a.