Istraživanje analizira funkcionisanje sistema priznavanja inostranih obrazovnih isprava u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na institucionalni odgovor na lažne i sumnjive diplome. Nalazi ukazuju da problem falsifikovanih kvalifikacija nije marginalna pojava, već dugogodišnji strukturni izazov koji direktno utiče na zapošljavanje, kvalitet javnih usluga i povjerenje građana u institucije.
U posljednje tri godine zabilježen je snažan porast institucionalne aktivnosti u ovoj oblasti: od oko 200 krivičnih prijava podnesenih zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave od 2008. godine, čak 163 prijave podnijete su u periodu od 2022. do 2025. godine. Ovaj podatak ne ukazuje da se danas proizvodi više lažnih diploma, već da se problem koji je decenijama ignorisan tek sada počinje sistemski otvarati.
– Država tek sada priznaje razmjere problema koji je godinama bio javna tajna – pokazuje analiza.
Zakonske izmjene predstavljaju važan iskorak jer su omogućile da se već priznate diplome više ne smatraju trajno zaštićenim od provjere, već potencijalnim predmetom naknadnog institucionalnog preispitivanja. Ovaj zaokret otvara prostor za retroaktivnu zaštitu javnog interesa i za preispitivanje odluka koje su omogućavale zapošljavanje sa sumnjivim kvalifikacijama, naročito u javnom sektoru.
Istovremeno, započeta digitalizacija postupka i najava uspostavljanja registara priznatih diploma predstavljaju važan pomak ka transparentnosti. Međutim, istraživanje upozorava da se ove mjere nalaze u ranoj fazi i da, bez jasnih procedura, rokova i javnog uvida, mogu ostati samo formalna reforma bez suštinskog efekta.
– Digitalizacija bez javne kontrole može postati samo brži put kroz netransparentan sistem – navodi se u MASTER policy paperu.
Istraživanje pokazuje da sistem priznavanja diploma i dalje funkcioniše prvenstveno kao administrativni mehanizam, zasnovan na formalnoj provjeri dokumentacije, sa neujednačenom praksom, dugim rokovima i visokim stepenom pravne neizvjesnosti za građane. Umjesto da upravlja rizicima, sistem reaguje tek kada problem postane javno vidljiv ili politički neizbježan.
Rezultati ankete i fokus grupa ukazuju da građani i mladi obrazovani u inostranstvu pozdravljaju pojačane kontrole, ali istovremeno izražavaju duboko nepovjerenje u pravičnost i dosljednost sistema. Posebno je izražena percepcija da se problem lažnih i sumnjivih diploma najviše reflektuje na zapošljavanje u javnom sektoru i na obavljanje rukovodećih funkcija.
– Lažne diplome nijesu samo problem obrazovanja – one su problem vladavine prava – pokazuje istraživanje.
U okviru istraživanja zabilježeni su pojedinačni navodi koji se odnose na vjerodostojnost obrazovnih isprava u javnom sektoru. Zbog zaštite od neosnovanog narušavanja ugleda i u skladu sa metodološkim standardima, ti navodi nijesu javno objavljeni, već će biti dostavljeni nadležnim institucijama.
Policy paper zaključuje da su aktuelni institucionalni pomaci nužan, ali nedovoljan korak. Bez strukturnih reformi, jasno definisanih kriterijuma, standardizovanih procedura, pune digitalizacije i sistematskog monitoringa, pojačane kontrole mogu ostati privremeni odgovor na pritisak javnosti, umjesto trajnog rješenja.
Među ključnim preporukama su: uspostavljanje javnog i pretraživog registra odluka o priznavanju diploma, razdvajanje postupaka prema nivou javnog rizika, jasna procedura za naknadnu provjeru već priznatih diploma, individualna procjena umjesto kolektivnih zabrana, te sistemska kontrola kvalifikacija zaposlenih u javnom sektoru.
Dugoročno jačanje integriteta sistema priznavanja obrazovnih isprava ključno je za zaštitu javnog interesa, povjerenje građana i uspostavljanje meritokratskih principa u zapošljavanju.
– Država koja nema pouzdan sistem provjere obrazovnih kvalifikacija teško može sa sigurnošću da procijeni ko je zaista stručan i kompetentan da obavlja najodgovornije javne funkcije – saopštili su iz MASTER-a.
