Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Crnu Goru Mina Brajović poručila je da kreiranje vakcinalne politike i definisanje programa imunizacije spada u ingerencije nacionalnih zdravstvenih vlasti. Naglasila je da se očekuje da se nacionalne vlasti i kreatori zdravstvene politike rukovode argumentima utemeljenim na naučnim dokazima o benefitima i bezbjednosnom profilu vakcina, kao i da o tome u kontinuitetu komuniciraju sa građanima kako bi se generisalo povjerenje građana u proces vakcinacije i obezbijedio optimalan obuhvat vakcinacijom.

– Ukoliko ovi napori ne daju očekivane rezultate, razmatranje strožih regulatornih mjera iz perspektive etičke opravdanosti realna je opcija i razumljiv potez. Kao i prilikom donošenja drugih odluka, važno je da se odluka o obaveznoj vakcinaciji donese na temelju naučnih dokaza u transparentnom, pravičnom procesu koji nije diskriminatoran. Za sada, SZO ne podržava obaveznu imunizaciju protiv kovida-19. Smatramo da je djelotvornije raditi na većoj i boljoj informisanosti i prosvijećenosti građana kroz intenzivnu kriznu komunikaciju i osuguravanju adekvatne snadbijevenosti vakcinama koje će svima biti jednako dostupne. Takođe, ostao je nepromijenjen stav SZO da potvrda o vakcinaciji ne može i ne treba da bude uslov za učešće u međunarodnom saobraćaju – kazala je u izjavi za "Dan" Brajovićeva, odegovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori treba uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone.

Sa sinoćnjeg protesta

foto: Nenad Mandić

Poručuje da nije neuobičajeno da nacionalne vlasti propisuju kao obavezne određene mjere ili ponašanja u cilju zaštite dobrobiti i zdravlja građana.

– Takve mjere moguće je opravdati sa etičkog stanovišta budući da su od krucijalnog značaja za zaštitu zdravlja i dobrobiti članova zajednice. Budući da takve mjere nerijetko nameću ograničenja prava i sloboda pojedinaca, neophodno je težiti balans između zaštite zdravlja i individualnih prava i sloboda. U svakom slučaju, obaveznu vakinaciju treba razmatrati kao opciju samo ukoliko je nužna i srazmjerna ostvarivanju javnozdravstvenog cilja. Ukoliko je ostvarivanje takvog javnozdravstvenog cilja poput uspostavljanja kolektivnog imuniteta moguće ostvariti sa manje restriktivnim mjerama u odnosu na obaveznu vakcinaciju, ne bi bilo etički prihvatljivo da se vakcinacija uvede kao obavezna. Uvođenje obavezne vakcincije može se razmatrati kao opcija samo ukoliko bi rezultirala značajno boljim prospektima za sprečavanje povećanog rizika obolijevanja i umiranja i/ili bez sumnje promovisala nesporne javnozdravstvene benefite. Jednako je važno da odluke o obaveznoj vakcinaciji počivaju na podacima i dokazima koji govore u prilog bezbjednosti i djelotvornosti vakcina, kao i da su vakcine jednako dostupne – izjavila je Mina Brajović.

Naglašava da je u praksi obavezna vakcinacija za opštu populaciju rjetkost.

– Vakcine jesu moćno oružje u borbi protiv pandemije. Isto tako, činjenica je da smo sa svakom administriranom vakcinom na korak bliži povratku u normalu, ali vakcinacija nije i jedina mjera u borbi protiv pandemije. Neophodno je odgovorno ponašanje svih, na svim nivoima u svakom trenutku u smislu poštovanja preporučenih javnozdravstvenih i restriktivnih mjera – zaključuje Brajovićeva.