To je rečeno za "Dan" na pitanje šta Ministarstvo preduzima povodom monopola na tržištu ljekova, zbog čega građani plaćaju najskuplje medikamente u regionu. Oni ističu i da, kada je riječ o ljekovima koji se ne nalaze na Listi ljekova, njihove cijene ne utvrđuje Ministarstvo zdravlja, već se one formiraju na slobodnom tržištu. 

Iz resora zdravlja, na čijem je čelu ministar dr Vojislav Šimun, poručuju da Ministarstvo preduzima sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se poskupljenja cijena ljekova svela na minimum, prije svega redovno se vrši revizija Liste ljekova, a trenutno se radi i na uslaglašavanju zakonske regulative sa evropskom.

– S tim u vezi, trenuto je u fazi izrada nacrta zakona o ljekovima, što osim usaglašavanja, podrazumijeva i određene olakšice kod registracije ljekova u cilju veće dostupnosti terapije na tržištu. Ovim zakonom će se ograničiti i cijene ljekova koji se ne nalaze na listi, sa režimom propisivanja na recept, što će spriječiti nekontrolisani rast cijena ljekova na tržištu.

Podsjećamo, bivši direktor Montefarma Goran Marinović kazao je da je zahvaljujući zakonskom rješenju koje je usvojeno još u vijeme kada je DPS bio na vlasti, omogućeno da jedna kompanija registruje više od 90 odsto ljekova, te da ona sa sestrinskim firmama na tenderima dobija gotovo sve poslove nabavke medikamenata. O ovome je raspravljano i u Skupštini Crne Gore više puta, kada je istaknuto da državni Montefarm nema mogućnost za nabavku ljekova, već samo raspisuje tendere za nabavku ljekova i medicinskih sredstava za apoteke i javne zdravstvene ustanove.

Marinović: Krajnji cilj je gašenje državnog Montefarma

Dan ranije smo objavili i informacije o visokim cijenama ljekova koji se ne izdaju na recept i svih vrsta suplemenata.

Iz Ministarstva kažu da cijene dijetetskih suplemenata nisu uređene zakonima u oblasti ljekova jer oni pripadaju grupi dodataka ishrani, te su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane.

– Ministarstvo zdravlja utvrđuje cijene ljekova na Listi ljekova, koji se obezbjeđuju iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje. Institut za ljekove i medicinska sredstva formira maksimalne cijene ljekova koji se nalaze u prometu i na Listi ljekova u odnosu na referentne zemlje: Srbiju, Rumuniju i Češku. Shodno zakonskoj regulativi u prometu se ne mogu naći ljekovi sa cijenom većom od utvrđene maksimalne cijene. U drugim slučajevima, kada se na listu stavljaju generički ljekovi cijena se definiše u skladu sa Uredbom za stavljanje, odnosno skidanje lijeka sa osnovne i doplatne liste ljekova kojom je propisano da se za prvi generički lijek cijena snižava za 30% u odnosu na lijek koji se nalazi na listi, a nakon toga za 10% za svaki sljedeći, objašnjavaju iz Ministarstva.

(FOTO) Grip hara, a suplementi postali luksuz

Ističu da je u toku izrada i usklađivanje nove Liste ljekova, čije se usvajanje očekuje krajem aprila ove godine.

– Kada je riječ o ljekovima koji se ne nalaze na Listi ljekova, njihove cijene ne utvrđuje Ministarstvo zdravlja, već se one formiraju na slobodnom tržištu. Svako ko ispunjava zakonske uslove i u skladu sa tim posjeduje određene neophodne dozvole, može da registruje, uvozi, skladišti i distribuira lijek. U skladu sa zakonima Evropske unije i Zakonom o ljekovima svaki registrovani lijek mora imati nosioca dozvole za lijek, koji će u regulatornom smislu biti odgovoran za lijek. Kome će proizvođač dati ovlaćenje za nosioca dozvole, država o tome ne može da odlučuje. Jedna od ključnih aktivnosti Ministarstva zdravlja, kada je ova oblast u pitanju je jačanje uloge Montefarma, kako bismo omogućili Montefarmu da stvori uslove da registruje, uvozi i distribuira ljekove, medicinska sredstva i potrošni materijal i sam bude nosilac dozvole za medicinske proizvode, ističu iz Ministarstva.