To nema nigdje na svijetu. Ako nemamo Ustavni sud u kompletnom sastavu, to onda znači da imamo takozvanu hramajuću državu, kazao je u razgovoru za "Dan" prof. dr Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda.
– Ustavni sud je za svaku iole demokratsku državu državni vazduh, jer ako nemamo Ustavni sud u kompletnom sastavu, to onda znači da je to takozvana hramajuća država. Država koja hramlje ne može da obavlja svoje redovne poslove, provjerava zakonitost i ustavnost propisa, odlučuje po ustavnim žalbama... Prema tome, kod nas je stanje takvo da od odlaska i promjene garniture sudija Ustavnog suda od 1993. do 2009. godine, kojima sam i ja pripadao, imamo sastave sa puno manjkavosti, što sam više puta i ponovio. Prvo, u sastavima US nemamo kompetentne ljude. Posebno je to izraženo kako ide vrijeme: zadnja dva sastava US su bila takva da u jednom sastavnu nijedan od njih šest-sedam sudija nije ispunjavao osnovni ustavni uslov za tu funkciju, a to je da se radi o istaknutom i uglednom pravniku. Evo, pođimo od aktuelnog sastava US. Imate situaciju da je predsjednik US osoba koja je bila predsjednik Osnovnog suda i čije je odluke preispitivao Viši sud, pa dok dođe do Ustavnog suda treba da pređe još dvije-tri stepenice. Ni "stare" sudije kao što su Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić, koji su bili savjetnici u tom prvom sastavu US poslije uvođenja višeparlamentarizma, nijesu ispunjavale ustavni uslov da se radi o istaknutim i uglednim pravnicima. Ja ih najbolje znam, bili su mi studenti, a poslije i saradnici. Razlog zašto bi sudije US morale da bude ugledni pravnici i stručnjaci je taj što se Ustavni sud ne bavi primjenom prava, kao redovi sud, već tumačenjem prava. Tumačenje prava je jedna od najsloženijih misaono-pravnih operacija koje postoje, kao što postoji desetak metoda tumačenja prava – istakao je Mitrić.
Ukazuje da su u razvijenijim zemljama sudije Ustavnog suda profesori prava, a da u Francuskoj, koja ima Ustavni savjet, pregledaju sve zakone koji idu ka skupštini i ako nađu da neki zakon ima pravne manjkavosti, on ne može stići do parlamenta.
– Kod nas se dešava da se obori neki zakon, da se proglasi neustavnim i niko te ništa ne pita. Što se tiče opstrukcije prema predsjedniku države, koji prema Ustavu ima pravo da predloži još jednog kandidata za sudiju US, tu imamo dvije situacije. Prvo, i predsjednik države trebalo bi da vodi računa i predloži kandidata koji ispunjava uslove, a što nije slučaj kada je u pitanju Mirjana Vučinić, koja nije naučni radnik i nema titula. U drugom slučaju radi se o mizernom odnosu prema predsjedniku države, tako što poslanici njegov predlog nijesu uvrstili ni u dnevni red da ne bi odlučivali o toj kandidatkinji. Sadašnji saziv Skupštine Crne Gore nije toliko "moćan" da ocijeni da li se radi o istaknutom stručnjaku. Kao sudija i profesor prava, ali i kao građanin, razočaran sam situacijom u US koja traje punih 20 godina – kazao je Mitrić.
Vanredna sjednica parlamenta na kojoj je trebalo da se raspravlja o izboru Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, zakazana za 15. septembar, nije ni održana jer nije usvojen dnevni red, a predsjednik države Jakov Milatović nakon toga je saopštio da je odluka parlamentarne većine da se ne raspravlja o njegovom predlogu za sudiju Ustavnog suda neodgovoran i kukavički politički potez.
On je ocijenio da su predstavnici vlasti odlučili da prodube ustavnu krizu i stave do znanja da nijesu protiv kandidata, već protiv funkcionisanja suda.
– Ustavni sud je stub sistema, garant slobode i jednakosti svim građanima. Već mjesecima Ustavni sud funkcioniše sa četiri od sedam sudija, a do kraja godine jednom sudiji ističe mandat. Crna Gora se suočava sa krizom da izborni procesi ne mogu da budu sprovedni zbog nedostatka sudija Ustavnog suda – ukazao je Milatović.
